Video
Prema budžetu za ovu godinu, popis će koštati 4,7 miliona eura, a Zakon o popisu, kojeg je u decembru usvojila Skupština, a zatim potpisao predsjednik Milo Đukanović, tražiće da se odgovori na tri grupe pitanja o samom građaninu (starost, bračni status, vanbračna zajednica, istopolni partneri, obrazovanje, ekonomska aktivnost, nacionalnost, vjera, jezik, invalidnost, poznavanje rada na računaru…) o domaćinstvu (podaci o svim članovima, kao i privremeno odsutnim, srodstvo, osnov korišćenja stana gdje žive, posebna pitanja o poljoprivredi ako se time bave…) o stanovima (tip stambenog objekta, veličina, starost, vrsta gradnje, instalacije, opremljenost…).
Iako je praksa u državama EU da se pitanja o vjeri, naciji i jeziku kojim govori ne postavljaju na popisu, u Crnoj Gori su baš ta pitanja najveći motiv popisa. Upravo pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti na kom političari insistiraju, urušava građanski i sekularni koncept države, i stvara dodatne podjele u društvu na Crnogorce, Srbe , Bošnjake, Albance, Hrvate, Rome, itd. zatirući ideju građanskog u potpunosti.
Njemačka na popisu stanovništva ne pita niti za naciju niti za jezik, kao niti Francuska, u kojoj pri izradi te demografske statistike nisu zainteresovani niti za vjersku pripadnost građana.
Sličnom praksom vode se mnoge druge evropske zemlje, pa Italijanima, Dancima, Šveđanima, Holanđanima…, pitanje o naciji nije dio popisa. Amerikance, Ruse, Kanađane…, ne interesuje vjerska pripadnost stanovništva, a jezik je mnogima od njih najmanje bitan.
Dobra praksa u Crnoj Gori nije preuzeta, već se posegnulo za polovičnim i kalkulantskim rješenjem, pa tako u Zakonu o popisu je navedeno da građanin ima pravo da se ne izjasni o pitanjima koja se odnose na nacionalnu ili etničku pripadnost, o vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori, kao i o invaliditetu i vrsti invalidnosti. Na ostala pitanja mora tačno odgovoriti.
Prema svemu sudeći, umjesto toga koliko je ljudi ostalo u državi, a koliko je napustilo zbog svih ekonomskih političkih i društvenih problema, pitanje svih pitanja na koje gotovo svaka od strana u Crnoj Gori željno čeka odgovor je – koliko nas je sada?
No, i sprovođenje samog popisa je pod znakom pitanja, jer prema ocjeni i političara i aktera društveno političkog života u Crnoj Gori, Vlada u tehničkom mandatu nema ni legitimitet, ni političku, ni društvenu težinu da organizuje sprovođenje popisa, pogotovo imajući u vidu složenu situaciju sa izuzetno podignutim političkim i nacionalnim tenzijama.
Odluka Vlade Crne Gore da se popis sprovede na jesen ove godine, skoro pa suspenduje mogućnost vanrednih izbora, i jasan je pokazatelj namjere političkih činilaca aktuelne Vlade u tehničkom mandatu, kojom oni pokušavaju da produže svoj politički život, i ostanak na pozicijama odlučivanja.
Pozivajuci se na obaveznost popisa zanemarili su i činjenicu da on ne treba da se održava u izbornoj godini, time su naravno potpuno apstrahovali i opasnosti koje se kriju iza ovakvog prebrojavanja krvnih zranaca. Opasnosti po sekularizam i građanski karakter Crne Gore i onoga što je osnovna vrijednost moderne CG.
Što bi rekli – cilj opravdava sredstva
Između 4.000 i 4.500 lica biće angažovano u procesu popisa
”Još uvijek nije definisan tačan broj učesnika popisa, ali se procjenjuje da će biti angažovano od 4.000 do 4500 lica na različitim aktivnostima u različitim fazama pripreme, sprovođenja popisa, unosa i obrade podataka. Za izbor opštinskih instruktora i popisivača shodno Zakonu nadležne su popisne komisije koje će se formirati na nivou jedinica lokalne samouprave. U Monstatu je u ovom trenutku aktivno pet komisija koje broje ukupno 52 člana (zaposleni Uprave za statistiku), a koje rade na pripremi i realizaciji pojedinih popisnih aktivnosti: izrada normativnih akata, metodoloških i organizacionih pravila, aktivnosti na pripremi kartografije, javna kampanja, priprema programa za unos, obradu i diseminaciju podataka koji će se prikupiti popisom i druge specifične popisne aktivnosti”, kazali su iz Monstata “Vijestima”.
Najznačajnija promjena u odnosu na prethodni popis je što su uključena pitanja iz domena poljoprivrede, a kako su naveli iz Monstata postoje i izmjene na nivou definisanja pitanja, usljed primjene nacionalnog zakonodavstva ili dodatnih zahtjeva korisnika. Na primjer, mogu se popisati i životni partneri istog pola, o čemu je zakon usvojen prije tri godine.
Istraživanje CEDEM-a: Crnogoraca 46,3 posto
Prema istraživanju koje je CEDEM sproveo u julu prošle godine, 46,3 odsto građana Crne Gore bi se izjasnilo kao Crnogorci, a 32,8 odsto kao Srbi
Ovo znači da bi broj građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci bio oko dva odsto veći nego na popisu 2011. godine, dok bi onih koji se izjašnjavaju kao Srbi bilo za četiri odsto više.
Preporučeno
Kao Bošnjaci bi se izjasnilo 7,7 odsto građana, što je jedan odsto manje nego na poslednjem popisu, dok bi se kao Albanci izjasnilo 5,1 odsto građana, približno isto kao ranije.
