Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), skoro 800.000 ljudi izvrši samoubistvo svake godine, a ogroman je broj i onih ljudi koji pokušaju samoubistvo ili dožive teške samoubistvene misli.

U Crnoj Gori iz godine u godinu ove brojke su poražavajuće. Prema zvaničnim podacima policije u periodu od 1.januara 2024. godine do 31.decembra 2024. godine izvršeno je i registrovano 83 samoubistva.

Shodno evidencijama Uprave policije samoubistva su registrovana na teritoriji nadležnosti sljedećih Odjeljenja bezbjednosti i Stanica policije:

Odjeljenje bezbjednosti Podgorica – 19 samoubistava; Odjeljenje bezbjednosti Nikšić – 11 samoubistava; Odjeljenje bezbjednosti Pljevlja – pet samoubistava; Odjeljenje bezbjednosti Berane – četiri samoubistva; Odjeljenje bezbjednosti Bijelo Polje – devet samoubistava; Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi – tri samoubistva; Odjeljenje bezbjednosti Kotor – jedno samoubistvo; Odjeljenje bezbjednosti Mojkovac – tri samoubistva; Odjeljenje bezbjednosti Bar – pet samoubistava; Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad – četiri samoubistva; Odjeljenje bezbjednosti Ulcinj – tri samoubistva; Odjeljenje bezbjednosti Cetinje – pet samoubistva; Odjeljenje bezbjednosti Budva – četiri samoubistva; Odjeljenje bezbjednosti Tivat – jedno samoubistvo; Odjeljenje bezbjednosti Rožaje – jedno samoubistvo; Stanica policije Plužine – dva samoubistva; Odjeljenje bezbjednosti Kolašin – dva samoubistva; Stanica policije Plav – jedno samoubistvo.

Ove poražavajuće brojke uz statistiku SZO pokazuju da je stopa suicida u Crnoj Gori u vrhu evropske ljestvice i dvostruko veća od evropskog prosjeka.

Povezani članci

Društvo

KCCG: Stopa suicida u Crnoj Gori u vrhu evropske ljestvice, prevencija mora postati prioritet

Društvo

Usamljenost i mentalno zdravlje u Podgorici- ozbiljna zabrinutost prema istraživanju IPSOS-a; Vojvodić: Usamljenost nije samo lični problem, već problem cijelog društva

Hronika

Zabrinjavajući podaci: U prethodnoj godini 116 samoubistava

Uloga mentalnog zdravlja i borba protiv stigme

Ipak, uprkos zabrinjavajućoj statistici, mnogi pojedinci sa problemima i dalje se bore da traže pomoć, često zbog društvene stigme povezane sa izazovima mentalnog zdravlja. Uloga mentalnog zdravlja i stanja mentalnog zdravlja, kao što su depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj i šizofrenija, neki su od najčešćih faktora koji doprinose suicidalnim mislima.

Zbog toga je važno razumjeti da se ovi poremećaji mogu liječiti i da suicid nije neizbježan ishod za one koji ih dožive.

Međutim, iskustva psihologa i psihijatara pokazuju odsustvo odgovarajućih sistema podrške i liječenja što značajno povećava rizik, jer stigma koja okružuje mentalne bolesti i dalje sprječava mnoge pojedince da potraže pomoć koja im je očajnički potrebna.

Nažalost, u mnogim kulturama i dalje postoji vjerovanje da je borba za mentalno zdravlje znak slabosti ili nešto čega se treba stidjeti, a ne zdravstveno stanje koje zahtjeva intervenciju i njegu.

Prevazilaženje ove stigme je ključno kako bi se pojedinci podstakli da govore, traže liječenje i podržavaju jedni druge.

Rani znaci upozorenja

Postoji nekoliko znakova upozorenja da neko možda razmišlja o samoubistvu, iako ti znaci nijesu uvijek očigledni.

Neki od najčešćih indikatora uključuju:

• Govorite o tome da se osjećate beznadežno ili da nemate razloga za život

• Izražavanje osjećanja krivice, stida ili bezvrijednosti

• Povlačenje iz društvenih krugova ili aktivnosti

• Promjene u ponašanju, kao što je povećana upotreba alkohola ili droga

• Poklanjanje vrijednih stvari

• Pričanje o smrti ili samoubistvu, čak i na šaljiv način

Ako primjetite bilo koji od ovih znakova kod sebe ili kod nekoga koga poznajete, ključno je da ih shvatite ozbiljno.

Podsticanje otvorenih razgovora o mentalnom zdravlju, pružanje emocionalne podrške i traženje stručne pomoći mogu spasiti živote.

Prema riječima eksperata za mentalno zdravlje, jedno od najmoćnijih oruđa u sprječavanju samoubistva je stvaranje jake zajednice koja podržava, a ne osuđuje.

Ovo uključuje članove porodice, prijatelje, saradnike i stručnjake za mentalno zdravlje. Ojsećaj pripadnosti i povezanosti može ponuditi pojedincima snagu, koja im je potrebna da preguraju svoje najmračnije trenutke.

Preduzimanje akcije: prevencija i podizanje svijesti

Iako se samoubistvo ne može u potpunosti spriječiti, postoji mnogo toga što možemo učiniti da smanjimo rizik. Programi edukacije, podizanja svijesti i prevencije mogu naučiti pojedince, kako da prepoznaju znakove problema, kako da bezbjedno intervenišu i gdje da potraže pomoć. Ovi programi bi trebalo da budu integrisani u školama, na radnim mjestima i centrima zajednice kako bi doprli do što većeg broja ljudi. Vlade i zdravstvene organizacije takođe moraju nastaviti da ulažu u usluge mentalnog zdravlja, čineći ih dostupnim svima.

Ovo uključuje bolje osiguranje za zaštitu mentalnog zdravlja, pristupačnije opcije terapije i povećanu dostupnost usluga kriznih intervencija.

Poziv na akciju

Samoubistvo je složeno pitanje, ali nije nepremostivo. Nastavkom otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju, pružanjem podrške onima kojima je potrebna i ulaganjem u pristupačnu njegu, možemo pomoći u sprječavanju više nepotrebnih smrti.

Svaki život je bitan, i svaka osoba zaslužuje da se osjeća saslušanom i cijenjenom.

*Ukoliko imate problem u komunikaciji sa institucijama, a žrtva ste nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja ili vam treba psihološko savjetovanje – portal Standard vam može pomoći u uspostavljanju kontakta sa nadležnima. Možete nam se obratiti na broj telefona +382 68 017 825.

*Projekat ”Suicid u Crnoj Gori”- kako ga prevenirati i kako pomoći žrtvama podržan je od strane Ministarstva kulture i medija i Fonda za medijski pluralizam.