Video
Svi oni bili su, prije dolaska na vlast proruskih i prosrpskih društveno-političkih elita, koncem avgusta 2020. godine, visoki policijski rukovodioci, ali su odmah smijenjeni i većina ostali neraspoređeni.
Kako bi ih se riješili, Demokrate kojima je u Vladi Milojka Spajića pripao resor bezbjednosti, smislile su, u koordinaciji sa svojim čovjekom u Upravi policije, aktuelnim direktorom Lazarem Šćepanovićem, plan za pokretanje disciplinskih postupaka.
Portal ETV pisao je o tome da je Šćepanović još početkom prošle godine, odnosno 11. aprila, tada kao pomoćnik direktora Uprave policije, centrima bezbjednosti dostavio dokument sa oznakom interno kojim je obavezao načelnike da skupljaju i dostavljaju mu inkriminišuće informacije o policajcima.
Ono što nije pisalo u tom dokumentu, u koji Portal ETV ima uvid, je da su načelnici i ostali rukovodioci od povjerenja Šćepanovića, dobili i spiskove sa imenima službenika policije koje treba, pošto-poto diskreditovati.
Šćepanovićeva tajna akcija, koordinisana sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, nazvana je obavještajni projekat „Značka“.
Tako je „značka“ postala ključ za obračun sa nepodobnim službenicima Uprave policije.
Portal ETV i Televizija E u seriji istraživačkih priča ukazali su na činjenicu da Šaranović, kojem servilno služi Šćepanović, sprovodi političku čistku u Upravi policije, brutalno se obračunavajući sa rukovodiocima koji su odbili da se stave na bezrezervno raspolaganje proruskim i prosrpskim vlastima nakon njihove pobjede na izborima 2020. godine.
Plan Šaranovića i Šćepanovića za odstranjivanje iz službe politički nepodobnih službenika nije mogao da bude sproveden u djelo bez podrške Agencije za nacionalnu bezbjednost, čiji zadatak je, u ovom prljavom poslu, bio da dostave negativne bezbjednosne provjere za policajce sa spiskova koje su im dostavljali.
Agencija je svoj dio posla završila za svega nekoliko mjeseci i već u junu prošle godine proslijedili su provjere za ove službenike i sve su, kako je i bilo dogovoreno, bile negativne.
Ipak, nije baš sve išlo lagano kako su Šaranović i Šćepanović bili zamislili, pa su disciplinski postupci inicirani tek početkom ove godine.
Bivšim rukovodiocima Regije Sjever prvo ročište održano je 17. marta, ali kako im je disciplinski sudija zabranio uvid u spise predmeta ročište je odgođeno i sljedeće zakazno za jun.
„Disciplinski tužilac nije iznio valjane dokaze na osnovu kojih se zasniva montirani postupak protiv nas. Takođe, disciplinski sudija nije dopuštio da se upoznamo sa odlukom kojom nam je pokrenut postupak ročište je odgođeno za tri mjeseca i biće održano polovinom juna“, saopštili su policajci tada Portalu ETV.
Ovi policajci, kako smo objavili, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više funkcionera MUP-a i ostalih koji su učestvovali u montiranju procesa protiv njih.
Zakon o unutrašnjim poslovima, „bezbjednosne smetnje za dalji rad“ definiše u članu 162, a koji precizira da službenik ne može ostati u službi ako je registrovan „u evidenciji uživaoca opojnih droga, koju vodi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja“ i ako „održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“.
Objavili smo nedavno da je i bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, za kojeg su, takođe, dostavljene negativne bezbjednosne procjene, bio pozvan na ročište 6. marta, ali nakon tekstova i priloga Portala ETV i Televizije E, disciplinski postupak protiv njega je odgođen ,,na neodređeno vrijeme“ i to bez obrazloženja.
Više policijskih starješina iz Regionalnog centra Sjever, koji su se našli na spisku politički nepodobnih, uputilo 28. januara Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu kojom se traži pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima, ukazujući da „isključenje obaveze obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, predstavlja eklatantno kršenje prava na odbranu zagarantovanih članom 37 Ustava Crne Gore“. Iz Ustavnog suda još nema reakcije.
Prema saznanjima Portala ETV rješenje o privremenom udaljenju juče je dostavljeno i bivšem policijskom službeniku Kriminalističko-obavještajne analitike Uprave policije u Bijelom Polju Draganu Kojoviću koji je uhapšen krajem marta 2023. godine, na graničnom prijelazu na izlazu iz Crne Gore, pod sumnjom da je u toku 2020. i 2021, postao pripadnik kriminalne organizacije, koju su formirali okrivljeni Dragan Jeknić, Zlatibor Vrhovac, Benjamin Ljačević i Đordije Gojačanin. Ova grupa sumnjiči se za krijumčarenje droge.
Preporučeno
„I ovo uručivanje rješenja službeniku okrivljenom za teška krivična djela tek dvije godine poslije hapšenja nedvosmisleno govori da smo mi žrtva političkog progona. Njega su se tek sad sjetili kako bi nas stavili „u isti koš“ sa njim, sramno. A nama ne žele da dostave spispe predmeta i ni ne znamo zbog čega nam sude i zašto su nas ostavili bez posla“, ogorčeni su sagovornici Portala ETV, koji su uvjereni da će nakon sudskih postupaka koje će pokrenuti protiv MUP-a i odgovornih za njihov progon biti vraćeni na posao.
