Potrebno jačati mehanizme za borbu protiv korupcije

Korupcija snažno i negativno utiče na ekonomski razvoj, doprinosi raslojavanju i nejednakosti u društvu, zbog čega je potrebno dodatno jačati mehanizme, koje su utvrdile lokalne samouprave, u smislu transparentnosti i odgovornosti vršenja poslova od neposrednog interesa za građane.

To je ocijenjeno na panelu „Korupcija na lokalnom nivou nije lokalni problem“, u okviru drugog dijela godišnje nacionalne konferencije o borbi protiv korupcije na lokalnom nivou „Smjestimo korupciju u muzej“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Pomoćnik generalnog sekretara Zajednica opština, Saša Šćekić, rekao je da je potrebno dodatno jačati mehanizme, koje su sve lokalne samouprave utvrdile, u smislu transparentnosti i odgovornosti vršenja poslova od neposrednog interesa za građane.

„Ne slažem se da ti mehanizmi nisu utvrđeni. Mogu da se složim da ima prostora za napredak i izmjenu, međutim oni su jasno utvrđeni i postoje u svim lokalnim samoupravama. Da li ih i u kolikoj mjeri koristimo i da li ih koristimo na pravi način to je pitanje za sve nas“, istakao je Šćekić.

Vrlo je važna, kako smatra, kontinuirana obuka lokalnih službenika i namještenika.

„Radi se o kompleksnim i odgovornim poslovima, a imamo problem da se ljudi koji se bave tim poslovima često mijenjaju. Imamo situaciju da ljudi odlaze iz opština i počinju da se bave poslovima iz privatnog biznisa. Moramo posvetiti pažnju da te ljude zadržimo, da ih dodatno obučimo da rade svoj posao“, rekao je Šćekić.

On je ukazao i da „postoji i inertnost građana kada se govori o stvarima koje su od neposrednog interesa za njih same“.

Izvršni direktor Instituta za poslovnu i finansijsku pismenost, Miloš Vuković, kazao je da korupcija snažno i negativno utiče na ekonomski razvoj i na kvalitet života.

„Korupcija doprinosi raslojavanju i nejednakosti u svakom društvu, pa i u Crnoj Gori, potkopava povjerenje u institucije i može voditi određenim nestabilnostima u društvu. Teško je mjeriti sistemsku korupciju, zbog njene skrivene prirode i raznovrsnih manifestacija u društvu. Korupcija je jako uporna a rezultati u borbi protiv korupcije su jako spori“, smatra Vuković.

Vuković je podsjetio da je, prema dokumentu MMF-a Fiskalni monitor, iz aprila 2019, godine, jasno utvrđeno da su Vladini prihodi značajno niži u zemljama koje se smatraju više korumpiranim.

„Za grupu država kojoj pripada Crna Gora, samo od prihoda od poreza može da se prihoduje 4,25% više godišnjeg BDP-a u odnosu na države koje su najmanje korumpirane. Kako je 2018. BDP iznosio 4,6 milijardi eura, to znači da je Crna Gora, samo po osnovu bolje naplate poreza, mogla naplatiti više 195 miliona eura ili oko 535.000 eura dnevno ili 6,20 eur svake sekunde ili nekih 50.000 eura koliko traje ovaj današnji panel“ , precizirao je Vuković.

Prema njegovim riječima, korupcija utiče „na sve nas“ i dovodi do slabijih institucija, osjećanja nepravde, nepovjerenja, smanjenja kvalitetnih zdravstvenih usluga i obrazovanja za sve.

„Ako ovaj procenat obračunamo na godišnji BDP, od 2006 do 2018, samo po osnovu poreza smo mogli naplatiti skoro 2 milijarde eura. To znači i da je naš dug mogao biti za dvije trećine manji nego danas, imajući u vidu da je na dan 30.jun 2019. iznosio 3,13 milijarde“, objasnio je on.

„Korupcija, u kombinaciji sa ostalim fakorima, dovodi do masovnog iseljavanja intelektualne elite i mladih. Ako ovako nastavimo, za 10-15 godina nećemo imati sa kim da razmjenjujemo ovakva mišljenja. Zbog toga borba protiv korupcije mora biti na mjestu broj jedan u državi“, zaključio je Vuković.

Državni tužilac, predstavnik Vrhovnog državnog tužilaštva, Vukas Radonjić, ukazao je da statistika ne oslikava posvećen rad državnih tužilaca u okviru borbe sa koruptivnim krivičnim djelima.

„Neću iznositi ovdje statistiku, ona se nalazi u godišnjem izvještaju o radu Državnog tužilaštva, a sve je to dostupno, uključujući i broj prijava na sajtu tužilaštva“, rekao je Radonjić.

On je naveo da mu je prihvatljivo da javnost sumnja i da kritikuje rad bilo kojeg organa, pa i Državnog tužilaštva, detaljno pojašnjavajući zakonske nadležnosti Tužilaštva.

„I Državno tužilaštvo nastoji da bude bolje i da postiže bolje rezultate. Međutim, morate da prihvatite da se u krivičnom postupku štiti, prije svega, javni interes. Zato krivični postupak ne može biti javan tokom cijelog trajanja, a pogotovo kada su u pitanju krivična djela visoke korupcije. Kada organi koji vode postupak ocijene da javnost treba da bude upoznata sa nekim predmetom oni će izaći sa adekvatnom informacijom“, objasnio je Radonjić na upit o pojedinačnim slučajevima.

On je pozvao građane, inspekcijske, carinske, poreske i druge organe, one koji se bave sprječavanjem pranja novca i finansiranja terorizma da prijavljuju koruptivna krivična djela.

„Svaka prijava će biti razmatrana. Moramo podići svijest u društvu da je korupcija ozbiljan društveni problem i da je ne možemo prihvatiti kao svakodnevnu pojavu“, rekao je Radonjić.

On je naveo da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u prošloj godini pokrenulo šest krivičnih predmeta po službenoj dužnosti, kao i da je Uprava policije podnijala 277, a nevladine organizacije 26 prijava.

„U svakom slučaju, preko 800 prijava je SDT primio tokom 2018. godine. Na tim prijavama se aktivno radi“, rekao je Radonjić.

Načelnica Odsjeka za integritet, lobiranje i analizu propisa u odnosu na rizike od korupcije u Agenciji za sprječavanje korupcije, Grozdana Laković, objasnila je da su planovi integriteta zamišljeni kao instrument preventivnog karaktera, a koji prije svega predstavlja procjenu institucija i zaposlenih.

„Stagnacija postoji i to pokazuju dva posljednja izvještaja Evropske komisije gdje su preporuke za lokalnu samoupravu identične. Plan integiteta je preventivni antikorupcijski mehanizam, od kojeg ne možete očekivati čudo. Plan integriteta zavisi od integriteta pojedinca koji ga piše i od integriteta starješine organa koji ga potpisuje i pušta u javnost“, kazala je Laković.

Ona je ocijenila da plan integriteta zavisi od opšteg, ukupnog društvenog miljea „u kojem se nalazimo“.

„Ja nisam zadovoljna miljeom u kojem se nalazimo“, rekla je Laković.

Ona je ukazala da je glavna preporuka iz izvještaja EK zapošljavanje na osnovu zasluga, kako bi se ostvario princip profesionalnosti i odgovornosti zapošljenog u lokalnoj samupravi bez obzira ko je na vlasti.

„Sistemski plan obuka za cijelu godinu je veoma važan instrument kreiranja kadrova, koji će vam u toj opštini ostati nezavisno od političke strukture“, rekla je Laković.

Generalna direktorka Direktorata za lokalnu samoupravu i privredna društva u većinskom vlasništvu države u Ministarstvu finansija, Snežana Mugoša, kazala je da je ključno staviti akcenat na transparentnost lokalnih samouprava prilikom planiranja i izvršenja budžeta.

„Kada je u pitanju proces planiranja budžeta, veoma je važna transparentnost. Opštine su obavezne da sprovedu javnu raspravu. Međutim, evidentno je da je nizak stepen učešća građana, čini se prije svega, zbog lošeg razumijevanja budžeta opštine i zbog toga što on nije na razumljiv način predstavljen. Preporuka kroz naše aktivnosti je da svi pripreme Vodič za budžet za garađane u kojem će na razumljiv način biti prikazan način prikupljanja, finansiranja i trošenja budžetskih sredstava“, pojasnila je Mugoša.

Kada je u pitanju kreditno zaduženje, kako je navela, prema posljednjim podacima ukupan dug lokalnih samouprava je oko 151 milion eura po kreditima, a kada su u pitanju neizmirene obaveze, na kraju drugog kvartala ove godine one iznose 69 miliona eura.

“Ali, važno je da se te obaveze smanjuju“, naglasila je ona.

Projekat Smjestimo korupciju u muzej!, sprovodi CGO u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CEMI), NVO Bonum iz Pljevalja, NVO UL-Info iz Ulcinja i NVO Za Druga iz Petrovca, a u saradnji sa Agencijom za sprječavanje korupcije i uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.