Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić kada se, prema predanju iz Novog zavjeta, rodio Božji sin Isus Hrist.
Preporučeno
Badnji dan je dobio ime po badnjaku mladom hrastovom ili cerovom drvetu, koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u kuću uz poseban ritual.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Isusovim roditeljima Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se nalaže uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Uoči Božića slamom se posipa pod, a domovi pretvaraju u vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist, koji je povijen u slamu i kome su se najprije poklonili pastiri.
U seoskim kućama slama leži i po tri dana, dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak. Kuće se posipaju žitom.
Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.
Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar-Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
Crnogorska pravoslavna crkva najavila je nalaganje badnjaka na Njegušima i na Cetinju. Vjernici na Njegušima, kako je najavljeno, badnjake će nalagati u podne, i to ispred Crkve Svetog arhanđela Mihaila.
Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve najavila je kako će sjutra na području Cetinja biti organizovano nalaganje badnjaka na dva mjesta.
Video