Video
Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, praznik koji se obilježava paljenjem badnjaka ispred hramova ili u domovima, uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića.
Preporučeno
Na mnogim mjestima u Podgorici, već tradicionalno, još u četvrtak je počela prodaja badnjaka, a glavno prodajno mjesto je kod Hrama Hristovog vaskrsenja, ali i kod Pet udovica, “Gintaša”, kao i u mnogim drugim djelovima grada.
Najveća potražnja je dan uoči Badnjeg dana a za badnjak, se daje “koliko ko može”. Obično je to euro za manje drvo ili dva za neko veće.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo. Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Za Badnje jutro muškarci iz kuće idu da beru badnjake. Kada beru badnjak prekrste se, pospu ga vinom i žitom i onda sijeku. Po dolasku kući, žene ih dočekuju i posipaju žitom do šporeta, a oni zatim stavljaju jednu grančicu u šporet.
Tokom Badnjeg dana, po običaju, jede se isključivo posna hrana, ali se priprema i božićna trpeza. Za Badnji dan poste svi ukućani. Spremaju se priganice, riba, posni pasulj, krompir Dok čekaju zalazak sunca i nalaganje badnjaka, porodice pripremaju bogatu božićnu trpezu. Najčešće je tu pečenje, sarma, pita i nekoliko vrsta kolača. Pogaču sa novčićem, orahom i žitom domaćice peku u nedjelju ujutru, za Božić, kako bi bila freška kada stigne polaznik.
