Video
Klinički centar u posljednjih šest godina napuštilo je 36 ljekara, ali većina njih nije otišla zbog angažmana u drugoj državi, već su ostali u zdravstvenom sistemu Crne Gore, u privatnom sektoru i njima su, poručio je u intervjuu za Pobjedu direktor Kliničkog Jevto Eraković, otvorena vrata ove ustanove. Zdravstveni radnici neopravdano su etiketirani da su podložni korupciji, kategoričan je naš sagovornik i ističe da se moraju eliminisati predrasude kako se samo “preko veze” može dobiti kvalitetna zdravstvena usluga.
Preporučeno
Sindikat doktora medicine u više navrata upozoravao je da je oko 100 ljekara u posljednjih četiri godine napustilo javno zdravstvo, te daje odliv posljedica zanemarivanja godinama unazad.
Odgovarajući na pitanje ima li plan kako spriječiti odliv kadra Eraković je kazao da odlazak bilo kojeg ljekara iz Kliničkog centra predstavlja veliki problem, ali za šest godina, prema našim podacima otišlo je 36 doktora.
“Većina njih ostala je u zdravstvenom sisitemu Crne Gore, da li u privatnoj ordinaciji ili su sami pokrenuli privatnu praksu kako bi ostvarili bolje benefite ili lakše uslove rada.Odliv ljekara problematika je koja je prisutna u svim zemljama Jugoistočne Evrope.Kada je u pitanju odlazak iz Kliničkog to je, takođe, i potvrda rada i kvaliteta, jer su to ljekari koji bez ikakvog problema mogu da zauzmu pozicije u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi u Evropi. Vrata Kliničkog centra uvijek će biti otvorena kvalitetnim doktorima. Do sada smo od ljekara koji su otišli u privatni sektor sedmoro angažovali honorarno tamo gdje su bili deficitarni kadrovi, a sve kako bismo ispunili očekivanja i potrebe pacijenata do dolaska specijalista”, rekao je direktor KCCG-a.
Nedavno je saopšteno da će u naredne četiri godine u Klinički centar sa specijalizacije doći više od 200 mladih ljekara.
Na pitanje da li su oni adekvatna zamjena iskusnim doktorima Eraković je odgovorio da doktor koji završi specijalizaciju nije odmah spreman da preuzme svu odgovornost koju zahtijeva pozicija na koju stupa, ali jeste značajan procenat.
“Dolazak više od 200 ljekara u naredne četiri godine svakako će donijeti ogroman kvalitet u radu Kliničkog centra, jer su to mladi doktori koji prate savremene trendove, edukacije, a koje ćemo i mi stimulisati sa dodatnim kursevima i usavršavanjima”, naglasio je on.
Premijer Duško Marković nedavno je saopštio da plate ljekara i nijesu tako male, te da sa dopunskim, prekovremenim radom pojedini ljekari prime i više od 2.000 eura. Sa druge strane, u Sindikatu doktora medicine kažu da trećina ljekara prima 667 eura.
Eraković kaže da je njegova želja kao doktora, ali i nekog ko je na čelu najveće zdravstvene ustanove je da plate ljekara budu što veće.
“Obaveza je i Kliničkog centra da kroz racionalizaciju troškova gdje je god moguće stvori uslove da se iz postojećeg budžeta formiraju određeni fondovi koji mogu da se koriste i za finansijsku podršku zaposlenih u Kliničkom centru. Što se tiče zarada većih od 2.000 eura njih ima, ali su to ljekari koji ogroman trud i energiju i svo slobodno vrijeme apsolutno koriste za rad u Kliničkom centru. Sve ono što je postignuto, 1,6 miliona usluga na godišnjem nivou, 40.000 hospitalizovanih pacijenata uspjeh je upravo takvog rada doktora. To treba nagraditi, a naša obaveza je da pokušamo da iz ovih sredstava koje imamo napravimo drugačiju organizaciju rada”, poručio je on.
Korupcija je pitanje koje se često pominje kada je u pitanju sektor zdravstva. Odgovarajući na pitanje kako komentariše primjedbe građana da je i dalje za dobru ljekarsku uslugu potrebna “dobra veza” Eraković je rekao da je tačno da je korupcija aktuelna tema i pitanje koje je nepravedno etiketirano prema zdravstvenim radnicima.
“Znajući ih lično i profesionalno, kao i njihov kvalitet rada siguran sam da u Kliničkom centru ne postoji takva praksa.Po mom mišljenju to su sociološki i kulturološki fenomeni koji su prisutni kod Crnogoraca. Oni misle da ako dođu ,,preko veze“ da će na taj način dobiti i kvalitetniju zdravstvenu uslugu. To su predrasude koje moramo polako da eliminišemo. Siguran sam da pacijenti i na jedan i na drugi način dobiju potpuno istu zdravstvenu uslugu. Svi hitni pacijenti uvijek su prioritet kada su u pitanju dijagnostičke i terapijske procedure. Tu nema čekanja. Samo treba poštovati pravila struke”, rekao je Eraković između ostalog.
