Pregovaračko poglavlje 27 i dalje ključni izazov u pogledu primjene pravnih tekovina EU

Izvršna direktorica NVO Green Home, Nataša Kovačević, podsjetila je da izvještaj sprovođenja NEAS za 2016-2020. godinu ukazuje da oko 20 odsto mjera nisu implementirane odnosno da su prenesene u Akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja.

„Uz ambiciozni cilj ulaska Crne Gore u EU do 2024. godine i novom metodologijom proširenja, smatramo da se moraju značajno ojačati finansijski i administrativni kapaciteti i izgraditi institucionalne i operativne osnove za sprovođenje transponovanih pravnih tekovina.  Prema Nacrtu finansijske analize, sprovođenje mjera za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 koštaće oko 480 miliona eura, što je ohrabrujuće za razliku od prethodno procijenjenih 1,2 milijarde eurа“, navela je Kovačević.

Ukazala je da su brojna strateška dokumenta istekla 2020, navodeći da je zbog toga potrebno donijeti nove.

„U narednom periodu neophodno je fokusirati se na donošenje Strategije upravljanja kvalitetom vazduha, Planova upravljanja za Dunavski i Jadranski sliv, ubrzati izradu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Takođe Nacionalna strategija biodiverziteta, Nacionalni plan upravljanja otpadom su takođe istekli budući da su važili do 2020. godine“, rekla je Kovačević.

Ona je upozorila da se ne smije izgubiti iz vida da se gotovo 70 odsto ovih propisa sprovodi na lokalnom nivou, ocijenjujući da je sa njima neophodno ojačati komunikaciju  koordinaciju, unaprijediti kapacitete relevatnih inspekcijskih organa, poboljšati pravosudni sistem i omogućiti bolje poznavanje propisa.

„Uporedo je od ključne važnosti raditi na podizanju svijesti građana o važnosti zaštite životne sredine i razumijevanju evropskih ekoloških politika. Da je ovo

prijeko potrebno, govore  rezultati istraživanja koje je sprovela Koalicija 27 u periodu maj – jun 2021. godine za koje su rezultati više negoporažavajući.Čak 

84,7 odsto stanovništva se izjasnilo da nikad nije učestvovalo na javnim raspravama, dok 88,5 odsto nije čulo ili ne zna koja se svrha dokumenta o procjeni 

uticaja na životnu sredinu. Nedostatak razumijevanja prati i slabljenje preuzimanja dijela odgovornosti za bolje stanje životne sredine“, navela je Kovačević.  

Glavna pregovaračica Crne Gore sa Evropskom unijom, Zorka Kordić, rekla je da je istina da smo o Poglavlju 27 navikli da govorimo kao o

najkopleksinijem poglavlju, navodeći da za to postoji više razloga.

„Ti razlozi su obimna pravna tekovina, deset podoblasti koje je potrebno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo, a koje direktno utiči na kvalitet našeg života, od kvaliteta vazduha kojeg dišemo do kvaliteta hrane koju unosimo ili vode koju konzumiramo. Iako se može na neki način  reći da je transpozicija pravne tekovine u finalnoj fazi, jasno je da naš zajednički posao nije završen. Ostaje nam da se kao buduća država članica EU redovno usklađujemo sa novinama na nivou EU koje se donose u ovoj oblasti“, kazala je Kordić.

Istakla je da su u institiciji na čijem je čelu svjesni da postoji potreba za unapređenjem kapaciteta, dodatne motivacije zaposlenih, a saglasna je i sa ocijenom da eksperstska baza koja postoji u civilnom sektoru do sad nije bila iskorištena u potpunosti.

„U oblasti poglavlja 27 odrađeno je značajno mnogo aktivnosti s aspekta državne administracije i cjelokupnog mehanizma pregovora. Tu mislim na Akcioni plan koji je donesen do 2025. godine, finansijsku procjenu, Program kontrole zagađivanja vazduha u skladu sa direktivom, kao i procjenu troškova za provođenje mjera utvrđenih programom. To su sve obaveze koje proističu iz završnih mjerila u oblasti kvaliteta vazduha“, navela je Kordić.

Viša programska savjetnica, Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, Nela Jović, ocijenila je da jeprojekat Koalicije 27 uspio da doprinese boljoj svijesti javnosti o evropskim ekološkim standardima, kroz pružanje operativnih inputa za politiku i zakonodavne reforme, praćenje rada institucija, osnaživanje grassroots građanskih inicijativa i podsticanje javnog dijaloga o ključnim pitanjima zaštite životne sredine u okviru poglavlja 27 pregovora o pristupanju.

„Pitanje životne sredine je jedna od rijetkih preostalih društveno relevantnih tema sa potencijalom za mobilizaciju građana u društvenom aktivizmu. Pitanja koja se odnose na poglavlja 23 i 24 stvaraju mnogo napetosti i sporova među političkim strankama. S druge strane, pitanja koja se odnose na Poglavlje 27 i dalje pružaju mogućnosti za inkluzivni dijalog ka rješenju i angažovanje u zajedničkoj akciji“, istakla je Jović.

Poručila je da će Norveška nastaviti da podržava demokratsku konsolidaciju, institucionalne reforme i trajni mir i stabilnost na zapadnom Balkanu.

V.d. Generalne direktorice direktorata za EU integracije, međunarodnu saradnju i klimatske promjene, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Jovana Žarić istakla je da su većim dijelom dosadašnje aktivnosti bile usmjerene na prenošenje pravne tekovine EU u nacionalno zakonodavstvo.

„Sad nam predstoje izazovniji zadaci i detaljni rad na implementaciji propisa, stvaranju neophodne infrastrukture koja je finansijski zahtjevna, kako bismo za sve što smo stvorili pravne osnove mogli dalje da sprovedemo u djelo“, istakla je Žarić.

Stručna saradnica na izradi izvještaja iz sijenke za poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene Koalicije 27, Jelena Marojević Galić poručila je da fokus Koalicije 27 u narednom periodu biti na implementaciji i na koji način će se realizovati aktovnosti kad je u pitanju poglavlje 27.

„Izazovi su implementacija i primjena. Koalicija je prepoznala da je potrebno raditi na jačanju administrativnih kapaciteta da bi se predstojeći posao iznijeo do kraja“, navela je Marojević Galić.

Govoreći o kvalitetu vazduha, Marojević Galić je istakla da je Koalicija zabilježila napredak kad je u pitanju implementacija direktiva.

„Kad je u pitanju upravljanje otpadom, dosta je posla pred nama. Čini mi se po mjerilima za naredni period da je dosta mjera pored zaštite prirode u oblasti uoravljanja otpadom. Tu ostajemo još uvijek djelimično usklađeni. Kada govorimo o kvalitetu voda, do kraja godine nas očekuje dosta izmjena“, navela je Marojević Galić.

Ona je, govoreći o zaštiti prirode, ukazala da je evidentno da proglašenje novih zaštićenih područja ne prati adekvatna upravljačka struktura i priprema planova upravljanja.

Stručni saradnik na izradi izvještaja, DAMAR plus doo, mr Balša Lubarda, kazao je da je istraživanje javnog mnjenja o zaštiti životne sredine i 

poglavlju 27 pokazalo zabrinjavajuće podatke kad je u pitanju stanje ekološke svijesti.

„Istraživanje smo sproveli na uzorku od 1020 ispitanika. Istraživanje je pokazalo da preovladava stav o dihotomiji između ekonomske ravni i ekološke ravni, odnosno činjenice da je ekološka ravan bitna u onoj mjeri u kojoj ona može doprinijeti nekoj finansijskoj koristi. Takođe, istraživanje je pokazalo da građani ne vjeruju u svoju moć da ozbiljnije utiču na procese koji se odnose na zaštitu životne sredine. Najčešće to dovodi do činjenice da nema velikog interesovanja za ekološki aktivizam“, rekao je Lubarda.

Istraživanje je, kako je naveo, poakazlo i da građani nisu bili u prilici da učestvuju u javnim raspravama koje su se odnosile na zaštitu životne sredine.

„Uporedno istraživanje koje smo sproveli u odnosu na 1994. godinu pokazalo je da ekološka svijest stagnira i da nije bilo značajnijih pomaka u tom pravcu. Treba se zapitati u kojoj mjeri je komunikacija sa građanima u pogledu ciljeva koji se odnose na zaštitu životne sredine uspješna i kako se može u budućnosti unaprijediti“, kazao je Lubarda.

Član Senata u Državnoj revizorskoj instituciji, dr Branislav Radulović, podsjetio je da je ta institucija prvi izvještaj o reviziji uspjeha objavila 2014. godine, navodeći da je od tada izvršeno i objavljeno 26 revizija ovog tipa koje su tretirale pitanja vezana za dugogodišnje sistemske probleme javnog sektora.

„Revizija uspjeha, koje su sada dominantan trend u reviziji javnog sektora u EU sprovode se kao nezavisno, objektivno i pouzdano ispitivanje da li subjekti javnog sektora, organizacije, sistemi, programi i aktivnosti funkcionišu u skladu sa principima ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti i cilj ovih vrlo kompleksinih i zahtjevnih revizija je da doprinesu uspješnijem načinu upravljanja, promovišući odgovornost i transparentnost subjekata revizije“, pojasnio je Radulović.

Kazao je da paralelne revizije, u skladu sa Međunarodnim standardima za vrhovne revizorske institucije, pored osnovnog revizorskog zadatka imaju za cilj da omoguće razmijenu iskustva i informacija  i unaprjeđenje nacionalnih metodologija za vršenje revizije uspjeha.

„DRI je do sada sprovela veći broj istih, od kojih su neke i ovjavljene na sajtu Evropskog računskog suda“, rekao je Radulović.

Ekološki aktivista i novinar  Vuk Vujisić je, govoreći o slučajevima malih hidroelektrana Skrbuša i Bare Kraljske, kazao da se tu pokazalo da mediji mogu da odigraju značajnu ulogu kad su u pitanju problemi koji tište lokalno stanovništvo.

„Čim je objavljena prva priča u medijima u tim hidroelektranama i nezaodovljstvu mještana, ljudi iz drugih krajeva podržali su mještane. Tu je došlo do uključivanja i NVO sektora i nekih partija. Objavili smo i nekoliko istraživačkih priča koje su pokazale da su ti projekti puni neregularnosti. To su danas argumenti koje mještani i stručna javnost koriste zašto bi trebalo raskinuti koncesije na tim rijekama“, naveo je Vujisić.

Događaj je organizovan u okviru projekta ARTEMIS: „Unapređenje ka posvećenoj i konkretnoj primjeni ekoloških standarda“ koji ima za cilj da doprinese daljem jačanju Koalicije 27  kao nezavisne platforme za koordinirani napor crnogorskih OCD za zaštitu životne sredine u monitoringu nacionalnih reformi, sprovođenju standarda zaštite životne sredine i zalaganju za javni interes.