Video
Važećim Sporazumom od jula 2020., Frontex pomaže Crnoj Gori u kontroli granica sa članicama Evropske unije, Hrvatskom i Italijom u situacijama pojačanog priliva migranata sa Bliskog Istoka i konfliktnih područja.
Prema novom sporazumu između Crne Gore i EU o operativnim aktivnostima, Frontex će proširiti svoju nadležnost i na granice prema Albaniji, Kosovu, Srbiji, te Bosni i Hercegovini.
Broj migranata u Crnoj Gori raste
U Crnoj Gori je u 2022. godini registrovano rekordnih više od 8.500 migranata, što je 150 posto više nego godinu prije, kazao je za RSE pomoćnik direktora Uprave policije, Dragan Klikovac.
“Uspostavljaju se šire mreže krijumčara koji imaju za cilj da transportuju ljude prema Zapadnoj Evropi. S obzirom na to da jedna trećina migranata stiže u EU zapadnom balkanskom rutom, prema slobodnoj procjeni profit krijumčara se mjeri u desetinama miliona eura”, kaže Klikovac.
Koordinatorka za Zapadni Balkan Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Laura Lungarotti kaže za RSE da će novi sporazum Frontex učiniti operativnijim, ali da to neće značiti potpuno rješavanje problema ilegalnih migracija.
“To je samo jedna od komponenti šireg sistema upravljanja migracijama. Potrebno je raditi na identifikaciji i registraciji migranata, da shvatimo ko su i koje su njihove potrebe, da li treba da ostanu ili napuste zemlju”, kazala je Lugarotti.
Šta sadrži novi sporazum?
“Novim sporazumom Savjet Evropske unije predviđa proširenje nadležnosti Frontexa i to na granicama Crne Gore sa zemljama odakle je najveći priliv migranata i nedozvoljenih prelazaka državne granice”, navodi se u Vladinom dokumentu usvojenom 26. januara.
Nacrt teksta sporazuma podrazumijeva, između ostalog, raspoređivanje timova na kopnenoj, morskoj i vazdušnoj granici, te da se aktivnosti mogu odvijati i u zoni crnogorskog susjedstva.
Uz to, pregovori o budućem angažmanu Frontexa u Crnoj Gori podrazumijevaju opseg operacija, građansku i krivičnu odgovornost članova timova, pitanja privilegija i imuniteta, zadataka i nadležnosti timova, kao i usklađenost sa temeljnim pravima.
Frontex, prema Nacrtu sporazuma, može imati područne kancelarije u Crnoj Gori.
Članovi tima mogu obavljati zadatke uključujući i upotebu sile, samo na osnovu instrukcija i u prisustvu crnogorskih organa za upravljanje granicama, a Crna Gora im može omogući uvid u nacionalne baze podataka ako je to potrebno.
Kada je riječ o privilegijama, predviđeno je da su svi objekti Frontexa izuzeti od pretresa, da im je imovina nepovrediva, da su oslobođeni carina, poreza, kao i ograničenja na uvoz i izvoz predmeta namijenjenih službenoj upotrebi.
Članovi timova, prema Nacrtu sporazuma, ne mogu biti uhapšeni ili pritvoreni u Crnoj Gori, niti mogu biti predmet istrage ili sudskog postupka.
“Članovi tima uživaju imunitet od građanske i upravne jurisdikcije Crne Gore u odnosu na sva djela koja počine pri obavljanju službenih dužnosti”, ističe se.
U sporazumu se precizira da je “Crna Gora odgovorna za svu štetu koju članovi tima prouzrokuju trećim stranama pri vršenju svojih službenih funkcija”.
Članovi tima nisu dužni da svjedoče u sudskim postupcima u Crnoj Gori, navodi se u sporazumu.
Procedura za operacionalizaciju sporazuma
Kako je RSE saopšteno iz MUP-a, delegacija koja će u ime Vlade pregovarati o sporazumu, štitiće nacionalne interese, pazeći da se ne povrijede međunarodni ugovori koje je Crna Gora potpisala, poput Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, Konvencije o specijalnim misijama i drugo.
Predmet pregovora biće opseg operacija, građanska i krivična odgovornost, pitanje privilegija i imuniteta, zadataka i nadležnosti timova, usklađenost sa temeljnim pravima, navedeno je u Osnovi za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma.
Prvi korak, nakon usaglašavanja sporazuma je njegovo potvrđivanje u Skupštini Crne Gore, o čemu Ministarstvo vanjskih poslova obavještava drugu stranu.
Kako je druga ugovorna strana Evropska unija, neophodno je i da sve članice EU ispune svoje unutrašnje pravne procedure, nakon čega bi sporazum stupio na snagu i počela njegova primjena.
I iz Brisela je za RSE potvrđeno da je Evropska komisija 25. oktobra 2022. preporučila Savjetu otvaranje pregovora o unaprijeđenim Sporazumima o statusu Frontexa između EU i Albanije, Srbije, Crne Gore i sa Bosnom i Hercegovinom, što je on u novembru i odobrio.
Sporazum može biti potpisan tek kad po završetku pregovora Savjet usvoji odluku o njegovom potpisivanju, a za šta ne postoje vremenska ograničenja, potvrđeno je RSE iz Evropske komisije. Kako su naveli, Komisija nastoji da proces završi što je brže moguće.
Na kraju zaključuju da je bliska saradnja sa Crnom Gorom i partnerima sa Zapadnog Balkana od suštinskog značaja za rješavanje zajedničkih migratornih izazova.
Iz Vlade su naveli da vjeruju da će sporazum imati pozitivne implikacije na pregovore u oblasti vladavine prava, odnosno pregovaračkog poglavlja 24 pošto je iz Brisela više puta poručeno da Crna Gora neće zatvoriti nijedno pregovaračko poglavlje dok ne ispuni mjerila u oblasti vladavine prava.
Pregovori sa EU su počeli 2012. u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Posljednje je otvoreno 2020, a zatvorena su svega tri – posljednje prije više od pet godina.
Evropu brine što je Crna Gora ulazna tačka
Iako se Crna Gora zalaže za integraciju u Evropsku uniju, što prema posljednjim podacima podržava skoro 78 odsto građana, u praksi je posljednjih godina napravljen niz koraka suprotnih od preporuka Unije, konstatuje se u posljednjem Izvještaju Evropske komisije.
Najeksplicitniji zahtjev Brisela je ukidanje ekonomskog državljanstva, kojim stranci koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 eura, dobiju crnogorsko državljanstvo.
“Ta šema povećava rizik po bezbjednost država EU jer se ovo državljanstvo može iskoristiti kako bi se izbjegla viza za ulazak u EU. To su i migracioni rizici”, ističe se u Izvještaju.
Evropska komisija navodi da Crna Gora nije uskladila viznu politiku sa listom zemalja kojima je potrebna viza za ulazak u EU.
“Posebno u pogledu trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularne migracije ili bezbjednosti”, poručeno je u Izvještaju.
Državljanima Jermenije, Kazahstana, Rusije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Kube, Ekvadora, Turske, Katara ne trebaju vize za kratkoročan boravak u Crnoj Gori, kao ni državljanima Rusije koji ljeti mogu boraviti do 90 dana, a zimi mjesec bez vize.
Preporučeno
Praksa je da nakon toga izađu iz zemlje na nekoliko sati, a nakon povratka im teče novi rok boravka.
