Ministarka javne uprave Suzana Pribilović kazala je u razgovoru za Standard, da se Plan optimizacije javne uprave implementira po svim nivoima i mjerama i obuhvata mnogo veći segment u odnosu na broj zaposlenih.

“U prvom izvještajnom periodu Plana optimizacije (jul-avgust) imamo trend smanjenja broja zaposlenih, u ukupnom iznosu od 339 zaposlenih i to: 96 zaposlenih na centralnom nivou i 243 zaposlenih na lokalnom nivou. Od navedenog broja, najveće smanjenje ostvareno je kroz prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme, zatim slijedi odlazak u penziju i proglašenje tehnološkim viškom”, kazala je ministarka Pribilović za Standard.

Standard: Vlada je ranije stavila moratorijum na zapošljavanja u javnom sektoru u narednih godinu, a ova odluka donesena je u skladu sa Planom optimizacije javne uprave za period od 2018 – 2020. godine koji je usvojen 6. jula. Da li se taj plan poštuje i da li imate podatke o tome da su sve javne ustanove – ministarstva, organi uprave u sastavu ministarstava i javna preduzeća, poštovali tu odluku?

Pribilović: Plan optimizacije javne uprave 2018-2020. predstavlja jednu od najznačajnijih aktivnosti u okviru reforme javne uprave u 2018. godini. U prethodnih pola godine implementacije Plana uspostavili smo dobar sistem koordinacije kako na nivou Vlade, tako i unutar Ministarstva javne uprave. Koliko je ovo važna aktivnost za Vladu, govori činjenica da se Implementacija Plana prati i sa nivoa Kabineta premijera. Iako je, možda, na početku procesa postojalo nepovjerenje da će se Plan implementirati, moram da istaknem da se Plan implementira po svim nivoima i mjerama i obuhvata mnogo veći segment optimizacije u odnosu na broj zaposlenih. Kada su u pitanju konkretni podaci, navešću podatke Uprave za kadrove za centralni nivo. Od početka primjene Plana optimizacije javne uprave, Uprava za kadrove je, uz saglasnost užeg kabineta, objavila četiri interna, sedam javnih oglasa i šest javnih konkursa.

Često se u javnosti realizacija Plana posmatra kroz smanjenje broja zaposlenih, ali moram podsjetiti da plan sadrži različiti spektar mjera, a cilj optimizacije nije samo smanjivanje broja zaposlenih nego unapređenje, efikasnosti, operativnosti i funkcionalnosti javne uprave, a samim tim poboljšanje kvaliteta javnih usluga. Naši građani treba u 21. vijeku brzo i lako, bez čekanja u redovima i na šalterima da dobiju kvalitetnu uslugu, uz niže troškove. Sve ove mjere prati čitav set aktivnosti na planu unapređenja elektronskih usluga, nacionalni identifikacioni dokument, elektronska naplata administrativnih taksi i druge aktivnosti koje treba da doprinesu da građani imaju kvalitetnu uslugu.

Standard: Da li imate podatke koliko je zaposlenih dobrovoljno napustilo posao u javnoj upravi od kad je donijeta uredba o smanjenju zapošljenih?

Pribilović: U prvom izvještajnom periodu Plana optimizacije (jul-avgust) imamo trend smanjenja broja zaposlenih, u ukupnom iznosu od 339 zaposlenih i to: 96 zaposlenih na centralnom nivou i 243 zaposlenih na lokalnom nivou. Od navedenog broja, najveće smanjenje ostvareno je kroz prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme, zatim slijedi odlazak u penziju i proglašenje tehnološkim viškom. U toku je sprovođenje ankete o sporazumnom raskidu radnog odnosa u institucijama, nakon čega ćemo u drugom izvještajnom periodu imati konkretnije podatke i širu sliku o zainteresovanosti službenika da napuste javni sektor.

Standard: Da li u narednoj godini postoje neki novi planovi za sporazumne raskide ugovora, da li će se nešto mijenjati kada su u pitanju otpremnine, sporazumi, produženja ugovora…?

Pribilović: Kao što sam rekla, u drugom izvještajnom periodu imaćemo više podataka na nivou svih mjera koje sadrži Plan optimizacije. U komunikaciji sa Ministarstvom finansija, intenzivno radimo na rješavanju finansijskog okvira za obezbjeđenje otpremnina za sporazumni raskid radnog odnosa. Takođe, u komunikaciji smo sa Svjetskom bankom oko aranžmana u iznosu od 15 miliona eura za finansiranje paketa otpremnina. Ovaj iznos je planiran u Budžetu za 2019. godinu i ovo će sigurno biti jedna od najznačajnih aktivnosti u 2019. godini kada je u pitanju Plan optimizacije.

Standard: U izvještaju koji je objavila Vlada se konstatuje da u Ministarstvu javne uprave postoji značajan nedostatak osoblja. Da li i Vi smatrate da postoji nedostatak osoblja?

Pribilović: Radi se o Funkcionalnoj analizi koju je radila Svjetska banka na primjeru Ministarstva javne uprave i Uprave za kadrove. Analiza je potvrdila važnost uspostavljanja resora koji će baviti svim poslovima javne uprave, ali i da jedinice koje su zadužene za ključne reformske funkcije u ministarstvu nemaju dovoljno zaposlenih. Ovo nam, je svakako, značajna analiza ne samo sa aspekta poslova koje obavljamo u Ministarstvu javne uprave, već i na nivou Vlade. Svakako, bolje usklađivanje osoblja sa reformskim prioritetima je od ključnog značaja za postizanje rezultata za koje je ministarstvo odgovorno zbog čega se intenzivno radi na integrisanju blisko povezanih funkcija i poslova u istoj jedinici radi postizanja sinergije i efikasnosti.

Trenutan broj zaposlenih u ministarstvu je 101, dok akt o sistematizaciji predviđa 124 radna mjesta. Svakako, imajući u vidu da smo mi resor koji prati optimizaciju, nastojimo da svojim primjerom pokažemo da dobrom organizacijom i preraspodjelom posla unutar resora sistem može optimalno da funkcioniše. Imajući u vidu da jedna od mjera iz Plana optimizacije predviđa smanjivanje sistematizovanih radnih mjesta, među prvima smo koji smo ovu mjeru sproveli, jer smatram da treba da dajemo primjer drugima u našem postupanju.

Standard: Koji organ javne uprave (ministarstva, organi uprave u sastavu ministarstava i javna preduzeća), ima najveći višak zaposlenih?

Pribilović: To su, svakako, resori sa najvećim brojem zaposlenih i lokalne samouprave.

Standard: Da li je u planu možda da iz jednog organa javne uprave gdje ima viška zaposlenih, oni pređu negdje gdje postoi deficit? Da li ima takvih slučajeva?

Pribilović: Mobilnost i preraspoređivanje zaposlenih je,svakako jedna od mjera prepoznata u Planu optimizacije, što će se ostvariti dominantno putem internog tržišta rada. Ovom mjerom postići će se efikasnije korišćenje ljudskih resursa i smanjivanje disproporcije u broju zaposlenih među institucijama. U tom smislu, kao produžena ruka Plana optimizacije je i novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji je omogućio brže procedure kad je u pitanju interni transfer između organa.

B. Knežević