Video
Marija Popović-Kalezić, članica Centra za građanske slobode, za Gradski portal, kazala je da su u CEGAS-u — koji je u martu 2021. godine na javni poziv Vlade uputio inicijativu za izmjenu Zakona o liječenju neplodnosti iz 2009. godine — zadovoljni što je došlo do promjena i usvajanja novog Prijedloga zakona o MPO. Vjeruje da su i najmanji pomaci na tom polju dobri.
,,Pohvalno je što se Prijedlogom zakona o MPO uvodi mogućnost donacije polnih ćelija, ali nije pohvalno to što donacije mogu biti isključivo unutar naše zemlje. Podsjetićemo da sve zemlje iz regiona imaju mogućnost donacije od strane drugih država i da to pravo izbora mora postojati i u Crnoj Gori”, navodi Kalezić-Popović.
Kako objašnjava, ovim prijedlogom Crna Gora podržava izvoz, ali ne i uvoz polnih ćelija, tkiva i embriona.
Ona ističe da se Prijedlog zakona o MPO iz 2009. godine ne razlikuje od onog iz 2021.
,,Najviše brine što je zakonski tekst iz člana u član kontradiktoran. Naime, riječ je o sljedećem:
— U članu 20 Predloga zakona o MPO stoji da „nakon odustajanja, polne ćelije i embrioni se uništavaju“, dok već u članu 25 istog zakonskog teksta piše: ,,Neupotrijebljeni embrioni i/ili jajne ćelije, ako postupak MPO ne uspije, mogu da se zamrznu i skladište u banci tkiva i ćelija i da ih kasnije upotrijebi ista žena ili da se, na osnovu pisane saglasnosti, daju za postupak istog licima iz člana 17 ovog zakona ili da se unište”.
— U članu 22 Predloga zakona o MPO stoji odredba da „dijete ima pravo da sazna ko su mu biološki roditelji, ako je došlo do donacije polnih ćelija i embriona od strane donatora“. S druge strane, u članu 30 istog teksta precizirano je da se radi o djetetu „sa navršenih 15 godina života, koje je sposobno za rasuđivanje, pa samim tim i stiče pravo da sazna identitet bioloških roditelja“. U sljedećem izričito stoji da su „podaci o identitetu davaoca polnih ćelija i embriona zaštićeni i sva davanja su anonimna”.
— U članu 40 teksta jasno se naglašava da ,,davalac polnih ćelija ne smije saznati identitet djeteta”.
— Član 37 isključuje svaki oblik surogat materinstva, a podsjetiću da se Centar za građanske slobode zalagao za nekomercijalni surogat.
— Član 39 zabranjuje svaki vid naučnoistraživačkog rada na embrionu, što čini negaciju nauke i potrebe za učenjem, objašnjava Kalezić-Popović za gradski.me.
Kada je riječ o donaciji, kao i uvozu i izvozu polnih ćelija, tkiva i embriona, CEGAS je siguran da se mora urediti jasnim podzakonskim aktima, ističe Kalezić-Popović.
,,U nadi da ćemo imati pravo da djelujemo, Centar za građanske slobode pozdravlja pokretanje jedne od najvažnijih tema među parlamentarcima, ali se u isto vrijeme apeluje da se Prijedlog zakona o MPO značajnije izmijeni”, zaključuje članica tog centra.
Izmijeniti zakon ili slijede protesti
Tim Fondacije ,,I ja imam pravo da budem mama” je udruženje pacijenata i djeluje kao servis za edukaciju, podršku parovima koji ulaze u proces liječenja steriliteta, kazala je za naš portal direktorica organizacije Žana Mihaljević.
Ona je istakla da je Prijedlog zakona o MPO nepotpun i diskriminatorski po više osnova.
,,Sve je brzo odrađeno, kako bi se ispunilo jedno od završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 28 — Zaštita potrošača i zdravlja. Takođe, tekstom pomenutnog zakona diskriminisane su žene starije od 44 godine, žene bez partnera, te pripadnici/ce LGBTIQ zajednice”, objašnjava Mihaljević.
Fondacija je sa potpredsjednicom Skupštine Brankom Bošnjak načelno postigla dogovor o budućoj saradnji, u cilju poboljšanja zakonske regulative koja se bavi asistiranim reproduktivnim tehnologijama — dodaje Mihaljević.
,,Građanima Crne Gore neophodno je uspostaviti regulatorni i zakonski okvir, što podržava, štiti i pomaže osobama kojima je potrebno besplatno liječenje, kao i djeci rođenoj kao rezultat liječenja asistiranim reproduktivnim tehnologijama”, naglašava direktorica fondacije ,,I ja imam prvo da budem mama”.
Mihaljević apeluje da javnost svojim ličnim doprinosom, ali i putem medija i institucija, krene u borbu za očuvanje ljudskih prava na zdravlje i reprodukciju.
Preporučeno
,,Uputićemo otvoreno pismo premijeru Zdravku Krivokapiću, ambasadama i organizacijama Evropske unije, u cilju izmjene zakona. Naredni korak su protesti, ukoliko nam zahtjevi ne budu ispunjeni”, zaključuje Mihaljević za gradski.me.
