U zapisniku sa sjednice Nacionalne komisije za UNESCO od 20. februara, u koji je Pobjeda imala uvid, jasno je da je pitanje krivične odgovornosti zbog nepoštovanja zakonskih propisa u Baošićima pokrenula direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković, na šta je ministarka kulture i medija Tamara Vujović odgovorila da „svako može da podnese krivičnu prijavu“.

Predsjednik Nacionalne komisije za UNESCO i premijer Milojko Spajić, u zaključcima sjednice, naložio je Upravi za zaštitu kulturnih dobara da podnese krivičnu prijavu zbog radova u Baošićima, a potom će, kako je rekao, na jednoj od sjednica Vlade biti poništen zaključak o investicionim kupalištima koji je i omogućio investiranje na obali u Baošićima. Krivičnu prijavu će, kako saznaje Pobjeda, ipak podnijeti zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović nakon što joj je Uprava proslijedila svu potrebnu dokumentaciju i zatražila od nje da se na ovaj način uključi u proceduru. Iz Uprave je Pobjedi potvrđeno da će prijava biti podnešena „protiv graditelja bez dozvole i svih službenika u sistemu koji su potpisivali saglasnosti“. U međuvremenu, u sporno nasipanje obale se uključilo i Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi koje je, po saznanju portala RTHN, prikupljenu dokumentaciju dostavilo nadležnom tužiocu.

Prikaz budućeg izgleda hotelskog kompleksa u Baošićima. FOTO: eKapija

„KONTINUIRANI RADOVI“

Stručna lica Uprave, postupajući po prijavi građana, 23. februara ponovo su obišla lokaciju u Baošićima i utvrdila da radove izvodi kompanija „Oiles construction“ iz Herceg Novom za investitora „Carine“ iz Podgorice. U izvještaju sa obilaska lokacije, koji je Pobjeda dobila od Uprave na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, navodi se da su na lokaciji uočeni kontinuirani građevinski radovi, u odnosu na terenski obilazak od 16. februara. Radovi se ogledaju u nasipanju pijeska i šljunka u cilju ravnanja već nasutog dijela obale.

“Ovim radnjama je direktno zauzet prostor akvatorijuma Bokokotorskog zaliva, uz vidljivo i trajno narušavanje postojeće linije obale i prirodnog ambijenta ovog izuzetno osjetljivog područja. Prema 3D prikazu planiranog, djelimično uređenog kupališta, istaknutom na građevinskoj tabli, može se pretpostaviti da je predviđeno nasipanje obale u more u dužini od približno 90 metara. Na terenu je, takođe, zatečena znatno veća količina građevinskog materijala, prvenstveno tipskih konstruktivnih elemenata od armiranog betona, što ukazuje na ozbiljne pripremne aktivnosti za nastavak i proširenje radova znatno većeg obima”, navodi se u izvještaju Uprave.

Građevinski materijal na obali u Baošićima, 23. februara (FOTO: UZKD)

Nasipanjem tamponskog sloja, takođe, došlo se sve do istorijskog mandrača sa svjetionikom, koji je nekada predstavljao integralni dio cjeline zajedno sa danas srušenim potencijalnim kulturnim dobrom – palatom Smekja Raškovića.

“Posebno zabrinjava činjenica da je prilikom sprovođenja aktivnosti na izgradnji kompleksa došlo do rušenja predmetne palate, bez ikakvog obavještenja ili saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. O ovim radnjama Uprava je blagovremeno obavijestila Inspekciju za zaštitu kulturne baštine, imajući u vidu ozbiljnost i dalekosežne posljedice po kulturno-istorijsko nasljeđe i prostor u cjelini. U odnosu na terenski obilazak od 10. februara 2026. godine konstatovano je da je predmetni mandrač u potpunosti zatrpan”, navodi se u izvještaju Uprave.

RAZLIČITA VIĐENJA

Na posljednjoj sjednici Nacionalne komisije za UNESCO, direktorica Uprave Petra Zdravković obavijestila je članove komisije da nije postojala saglasnost ovog organa ni za jednu od aktivnosti kompanije „Carine“ na plaži u Baošićima, iako su još ranije, na zahtjev Vlade, izdali konzervatorske uslove za potrebe formiranja investicionih kupališta u kojima je striktno navedeno da nema nasipanja obale. Zdravković je naglasila da je UNESCO saznao za aktivnosti na uređenju plaže, te da Crna Gora uskoro može očekivati njihov upit o tome kako je država postupila. U raspravu se uključio ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović koji je istakao da je od nadležne inspekcije tražio da se provjeri građevinska dozvola i utvrđeno je da je ona ispravna. S druge strane, Opština Herceg Novi je primijenila „ćutanje administracije“ prilikom izdavanja konzervatorskih uslova kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara i izdala građevinsku dozvolu.

Predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić objasnio je da proces uređenja plaže u Baošićima traje od 2023. godine, kada se JP „Morsko dobro“ obratilo Opštini Herceg Novi za urbanističko-tehničke uslove, a odgovor Uprave je stigao poslije dva mjeseca (zakonski rok je 15 dana). Agencija za zaštitu životne sredine je odlučila da nema potrebe za izradom procjene uticaja na životnu sredinu, Morsko dobro je uz saglasnost Vlade dalo uslove za dugoročni zakup plaže na period od 30 godina (od 2025. do 2055). Na osnovu navedenog, Opština je izdala građevinsku dozvolu. Zdravković je odgovorila da građevinska dozvola nije zakonita.

Nasipanje plaže u Baošićima 16. februara (FOTO: UZKD)

“Činjenica da je Rješenje o konzervatorskim uslovima dostavljeno Opštini Herceg Novi, o čemu svjedoči povratnica, da je isto dostavljeno Morskom dobru, odnosno investitoru, koji se potom žalio na isto Rješenje, svjedoči da su svi u lancu bili upoznati sa aktom i sa obavezama koje iz njega proizilaze. Takođe, ovo Rješenje je dostavljeno i Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za potrebe formiranja investicionog kupališta”, kazala je Zdravković.

Spajić je predložio da se sa UNESCO izvrše konsultacije u odnosu na započete aktivnosti na plaži, te još jednom naglasio da je javni interes UNESCO status koji ne smije biti ugrožen pojedinačnim interesima investitora. On je predložio i poništenje građevinske dozvole koja je izdata kompaniji „Carine“.

Tabla na gradilištu u Baošićima (FOTO: UZKD)

Na to je Katić odgovorio da je ova plaža interes Herceg Novog i da je to nepovratan proces, u suprotnom će ostati zapušten prostor koji će tako stajati dug period. Takođe je postavio pitanje ko će snositi materijalnu štetu jer će investitor tužiti Opštinu. Radunović je naglasio da je Prostorni plan Crne Gore usvojen i predvidio je određene plaže za investiranje, jedna od njih je ova u Baošićima, zbog čega će, u slučaju poništenja građevinske dozvole, država ući u ozbiljne pravne probleme.

NOVI „TRN U OKU“

Sve u svemu, problemi u vezi sa izgradnjom hotelskog kompleksa i plaže u Baošićima novi su „trn u oku“ UNESCO-u i dolaze u momentu kada se država pravi da preduzima sve mjere da zaštiti Boku Kotorsku, dok istovremeno drži „na čekanju“ u Skupštini Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora. Tim zakonom, podsjetimo, treba da se na određeni period zaustavi sva gradnja u zaštićenom području i ukine institut „ćutanja administracije“ koji su opštine obilato koristile kada im je trebalo da proguraju projekat koji brojnim karakteristikama ne bi dobio saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Dok se Radunović pita treba li nam UNESCO, a predsjednici opština Herceg Novi i Tivat, Stevan Katić i Željko Komnenović, poručuju da im se zaustavlja razvoj, investitori se, uz očiglednu podršku određenih opštinskih i državnih struktura, provlače kroz „iglene uši“ ili „rupe u zakonu“ i realizuju projekte višemilionske vrijednosti koji, po ocjeni stručnih lica, devastiraju prostor i smanjuju zaštićene univerzalne vrijednosti koje je davno prepoznao UNESCO. I dok se prvaci Vlade i predstavnici odgovornih organa i institucija prepucavaju šta je čija nadležnost i ko je prekršio zakone, izgleda da država malo hoće, a malo neće da štiti bokokotorsko područje. Paradoksalno jeste, ali sve ukazuje na to da se u samom vrhu države odvija ozbiljan sukob mišljenja i interesa, potpomognut interesima kapitala koji Boku Kotorsku vidi samo kao poligon za betonizaciju i izgradnju novih kvadrata što će se skupocjeno prodavati na uštrb našeg prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa. Jovan NIKITOVIĆ

Konzervatorski uslovi „nemaju nikakvu važnost“

Stručna lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, tokom posljednjeg obilaska lokacije u Baošićima na kojoj kompanija „Carine“ izvodi radove, zatekli su i vlasnika kompanije Čeda Popovića, predstavnika izvođača radova i lučkog inspektora. U razgovoru sa investitorom, stručna lica su utvrdila da se u tom trenutku izvode radovi na ravnanju prethodno nasutog dijela obale. Investitora su upoznali sa mjerama koje su preduzete u okviru nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, na šta je Popović izjavio da je dva navedena rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara zaprimio u petak, 20. februara 2026. godine.

Bager na plaži u Baošićima 10. februara (FOTO: UZKD)

On je u više navrata naveo da se svi radovi izvode u skladu sa važećim zakonskim propisima, kao i na osnovu pribavljene građevinske dozvole. Povodom konstatacije stručnih lica Uprave da za predmetne radove nije pribavljena saglasnost ovog organa, Popović je izjavio da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara kasnila 80 dana sa izdavanjem konzervatorskih uslova.

“Nadalje, investitor je obaviješten da je Uprava donijela Rješenje o konzervatorskim uslovima za uređenje predmetnog dijela obale u Baošićima, na koje je isti izjavio žalbu. Investitor je tom prilikom istakao da navedeni konzervatorski uslovi, po njegovom mišljenju, nemaju nikakvu važnost, s obzirom na to da je naknadno Vlada odobrila investiciono kupalište. Stručna lica Uprave su investitora upoznala da je ova institucija dala svoje mišljenje na Prijedlog odluke Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u vezi sa objavljivanjem javnog poziva za podnošenje ponuda za zakup obale radi izgradnje novog kupališta na lokaciji u Baošićima, te da su predmetni konzervatorski uslovi dostavljeni uz navedeno mišljenje”, navodi se u izvještaju Uprave, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Popović: Otkad sam dobio Rješenje Uprave, nijesam gram jedan nasuo više

Vlasnik kompanije „Carine“ Čedo Popović kazao je Pobjedi da prvi put čuje za inicijativu o podnošenju krivične prijave protiv kompanije i drugih odgovornih lica. Kazao je da nije nastavio radove na uređenju obale, niti se u ovom trenutku izvode.

“Otkad sam dobio Rješenje (20. februara, nap. aut), ja ne radim”, kazao je Popović.

Nakon što ga je novinar Pobjede upoznao sa sadržajem izvještaja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nastao povodom obilaska lokacije 23. februara, Popović je kazao da to što piše u izvještaju „nije bilo baš tako decidno“.

Čedo Popović

“Tačno je to da su bila stručna lica Uprave koja su konstatovala da se ne radi”, kazao je Popović.

Kada mu je novinar Pobjede citirao djelove izvještaja Uprave u kojima se konstatuje da su u Baošićima uočeni „kontinuirani građevinski radovi, koji se ogledaju u nasipanju pijeska i šljunka i u cilju ravnanja već nasutog dijela obale“, Popović je odgovorio da je tačno da su izvođači radova „nasipali i ravnali jedan dio gdje su bile lokve na samom ulazu“.

“Tačno je da se to poravnjavalo, ali nije bilo radova, nasipanja plaže, što su i konstatovale predstavnice Uprave”; kazao je Popović.

Na pitanje hoće li postupiti po Rješenju o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, Popović je odgovorio da će sve uraditi u skladu sa zakonom, te da će se najvjerovatnije žaliti.

“Nijesam nikakav terorista, niti bilo šta, naprotiv. Ako je bilo nekih propuštanja, sve će se riješiti. Stao sam sa nasipanjem plaže, nijesam gram jedan nasuo više”, rekao je Popović za Pobjedu.