Crna Gora nema zvaničnu statistiku koliko parova ima neki od problema plodnosti, jer ne postoji nacionalni registar. Ipak, sagovornici Vikend novina su saglasni da ne odudaramo od svjetskog prosjeka i da se taj procenat i kod nas kraće između 15 i 20 odsto.

Par iz Podgorice, čije je ime poznato redakciji, jedan je od mnogih koji su se godinama borili sa sterilitetom u Crnoj Gori. Njihova borba za potomstvo počela je prije šest godina. U početku, kažu, nijesu ozbiljno shvatali problem, već su poput mnogih vjerovali da će do trudnoće doći ukoliko se ne budu opterećivali.

“Kada smo se vjenčali, nijesmo odmah planirali djecu. Htjeli smo prvenstveno da kupimo stan, putovali smo … Onda kada smo odlučili da je vrijeme za bebu, tada se prosto nije dalo. Krenuli smo na dug put borbe, čekanja, neizvjesnosti …,” pričaju oni.

U razgovoru za Vikend novine objašnjavaju da su krenula ispitivanja, detaljne analize … Odlučili su se za vantjelesnu oplodnju. Uspjeli su iz drugog puta i sada čekaju blizance.

“Trenutno sam u šestom mjesecu, čekam dvije bebe i zaista smo srećni. Ono što želim da poručim svim parovima u Crnoj Gori koji se bore za potomstvo je da ne odustaju. Put do cilja nije lak, ali kad dobijete ono što želite, vaš život dobija potpuno drugu dimenziju”, poručuje ovaj par.

Koliko bračnih parova u Crnoj Gori dijeli njihovu sudbinu ne zna se tačno, jer ne postoji nacionalni registar o neplodnosti.

Ranije se pretpostavljalo da oko 15 odsto parova ima problem sa infertilitetom, dok je sada, nažalost, taj procenat u porastu, tako da je prema svjetskim procjenama sve bliže 20 odsto. Problem neplodnosti, prema zvaničnim podacima, jednako je prisutan kod muškaraca i žena.

Zvanični podaci govore u prilog tome da trećinu neplodnosti uzrokuje muškarac kao faktor steriliteta, trećinu žena, dok su kod trećine, saglasni su sagovornici Vikend novina, uzročnici oboje.

Posljednjih godina učestalost neplodnosti kod mlađe populacije je malo veća nego ranije, a razlog tome je, kaže ginekolog klinike “Life” dr Nebojša Čejović, ranije stupanje u polne odnose, a time i povećana incidenca seksualno prenosivih bolesti.

“Ono što se da primijetiti jeste drastičan pad plodnosti kao uzrok pretjerane upotrebe nikotina, opojnih droga, raznih suplemenata (steroida) za povećanje mišićne mase, nekvalitetna ishrana i drugo. Ovom prilikom želim istaći i sve češće odlaganje trudnoće zbog kasnijeg stupanja u bračnu zajednicu, tako da imamo u praksi povećan broj parova preko 40 godina, kada je jako smanjena reproduktivna moć, zbog smanjenog broja jajnih ćelija i njihovog kvaliteta, kao i pada broja i morfologije spermatozoida”, objašnjava Čejović i dodaje da u tim situacijama čak i vantjelesna oplodnja ima ograničene mogućnosti.

Država refundira novac za tri pokušaja vantjelesne oplodnje što je, kako kaže, vjerovatno u skladu sa skromnim novčanim fondom kojim raspolaže crnogorski Fond zdravstva.

“Naravno, to nije dovoljno, ali se nadamo da će se taj broj refundiranih pokušaja u bliskoj budućnosti povećati. Apel stručnjaka koji se bave iVF-om prema državi je da omogući parovima mogućnost zamrzavanja embriona o trošku države, jer i to je jedan od vidova rješavanja neplodnosti koja ima svoj procentualni uspjeh, a ne opterećuje mnogo Fond”, smatra Čejović.

Procenat uspjeha, dodaje, zavisi prije svega od starosne dobi para, najviše žene.

“Što je žena mlađa, do 30 godina, procenat se sada kreće čak preko 45 odsto. Što je žena starija, taj procenat drastično opada, tako da je poslije 40. godine on na pet do sedam odsto. To je država i prepoznala, jer je dozvolila da o njenom trošku mogu da se liječe žene do navršene 44. godine života”, istakao je Čejović.