Kako su objasnili, medvjedi su u fazi razmnožavanja, što podrazumijeva njihovo aktivnije kretanje i osjetljivost na uznemiravanje.

Savjetovali su da se prilikom takvog susreta treba što prije udaljiti – bez naglih pokreta, trčanja, bez penjanja na drvo ili fotografisanja.

“Ne ostavljajte ostatke hrane i otpad u prirodu, jer to privlači medvjeda koji je snalažljiv svaštojed i brzo pronalazi dostupne izvore hrane”, naveli su iz NPCG.

Da ove godine medvjeda ima više nego ranije, pokazuju i prijave napada na stoku, pčelinjake i voćnjake od strane mještana seoskih područja na sjeveru Crne Gore.

To za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje i predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković:

“Uvijek je toga bilo, ali ne u ovolikoj mjeri. Ovo je neuobičajena pojava ne samo na tlu Crne Gore nego i u regionu, da medvjedi prilaze kućama i čine štetu.”

A Jovana Janjušević, direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) koji se bavi i očuvanjem krupnih zvijeri, ocjenjuje za RSE da je učestalost pojave medvjeda posljedica klimatskih promjena.

Kako kaže, suša je prouzrokovala da je hrane veoma malo:

“Zato se medvjedi spuštaju na lokacije gdje mogu naći hranu, a to su uglavnom naseobine ljudi. Drugi problem je što stanovništvo napušta ruralna područja i samim tim se širi radijus kretanja medvjeda i drugih divljih životinja.”

Za medvjede koji čine štetu gazdinstvima ili predstavljaju opasnost za ljude postoji plan za odstrijel, kako je za RSE saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

“Posebno u slučaju napada na čovjeka, može se odobriti interventni odstrijel”, navodi Ministarstvo.

Napadi medvjeda

Tokom prošle godine, Ministarstvo je evidentiralo 51 slučaj štete koju je počinio medvjed – 26 na pčelinjacima, a 25 nad domaćim životinjama.

Godinu ranije bilo je 60 napada medvjeda. Početkom ove godine na udaru je bila krupna stoka u selima oko Nikšića, zbog čega su mještani tražili da država reaguje. U tom kraju, u aprilu, grupa lovaca je usmrtila medvjeda – četvorica su uhapšeni i protiv njih je podnijeta krivična prijava.

Mještani su protestovali zbog hapšenja lovaca, tvrdeći da su ubili medvjeda koji je “sijao strah u više sela i usmrtio desetine krava”.

A pojava većeg broja medvjeda u selima u okolini Plužina na sjeveru Crne Gore uplašila je roditelje koji su zbog toga pratili djecu do škole. Slično je bilo i u selima udaljenim nekoliko kilometara od Bijelog Polja.

U novembru prošle godine, medvjed je napao lovca, koji je preživio ali sa teškim povredama.

Medvjedi u potrazi za hranom

Čelnik crnogorskih lovaca Nikola Marković kaže da je medvjed najveći evropski predator i da se prema procjenama hrani 80 posto biljkama, a 20 mesom.

“Jedino sredstvo zaštite planinara i turista od medvjeda je biber sprej koji nije dozvoljen za nošenje. Za sada nije bilo prijava napada na planinare, za razliku od štete koju prave stočarima”, kaže Marković.ovana Janjušević iz CZIP kaže da bi Ministarstvo trebalo da edukuje mještane ruralnih područja da ne ostavljaju stoku samu u šumi, bez pasa čuvara ili druge vrste zaštite.

“Zbog toga nemamo niti jedan slučaj da je Ministarstvo nadoknadilo štetu od napada medvjeda na stoku. Ne zato što država ne želi, nego zato što ljudi nisu uradili sve što je u njihovoj moći da do napada ne dođe.”

Janjušević kaže da je veliki problem bacanja klaničnog i komunalnog otpada blizu seoskih kuća što privlači medvjede.

U kojim slučajevima je dozvoljen odstrijel?

Nikola Marković navodi da Lovačko društvo nije odstrijeljivalo jedinke medvjeda, jer je za tako nešto potrebna dozvola Ministarstva poljoprivrede i šumarstva:

“Kada država donese odluku da se to uradi, mi ćemo uraditi ono što bude odobreno zakonom. Inače zakon onemogućava odstrijel jedinki.”A o tome kada je moguć odstrijel Jovana Janjušević kaže da imaju Interventni tim za krupne zvijeri:

“U krajnjem slučaju jedinka se uspava i dislocira. Ukoliko bi se ta jedinka ponovo vratila i pravila probleme, tek se tada radi odstrijel, ali se ta odluka donosi na višem nivou i mora biti naučno utemeljena.”

Iz Ministarstva pojašnjavaju da zahtjev za odstrijel podnosi korisnik lovišta u pisanom obliku, uz potrebnu dokumentaciju.

“Ako ministarstvo prihvati zahtjev, izdaće odobrenje koje precizira trajanje akcije, ko je može sprovesti i šta preduzeti da bi se uklonila tačno određena jedinka koja izaziva probleme”, navode iz Ministarstva.

Naglašavaju i da se odstrijel mora izvesti u dogovoru s članom Interventnog tima.

Zaštićena vrsta u Crnoj Gori

Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore, trajnom zabranom lova zaštićena je mečka sa mečetom do dvije godine starosti, dok je odraslog mužjaka moguće loviti u sezoni tokom oktobra.

Prema podacima Ministarstva u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda koji obitavaju na oko 420.000 hektara uglavnom na sjeveru države.

Posljednjih dvadeset godina nije bilo odstrijela medvjeda u Crnoj Gori, osim u pojedinačnim slučajevima krivolova.

Crna Gora je ratifikovala Bernsku Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa čime se obavezala na zaštitu mrkog medvjeda.

Konvencija zabranjuje iskorišćavanje i ugrožavanje njihovih staništa.

Obilježavanje medvjeda – evropski projekat

Kako bi kontinuirano pratili kretanje i ponašanje medvjeda, te radi bolje zaštite njegovog staništa, stručni tim CZIP je 10. juna u Parku prirode Piva uhvatio i sa satelitskom ogrlicom obilježio medvjeda.”Na osnovu toga treba da utvrdimo ekološke koridore koji su neophodni za održanje te populacije. Tako smo zabilježili da je medvjed za ovih nekoliko dana, sedam puta preplivao rijeku Taru”, kaže Jovana Janjušević.

Nazvali su ga Aleksandar.

Ona kaže da planiraju da u septembru uhvate i označe još jednog medvjeda.

Projekat obilježavanja medvjeda finansira Evropska unija i sprovodi se u saradnji sa Slovačkom, Bugarskom, Rumunijom i Srbijom.

Na pojačano prisustvo medvjeda upozorila je početkom juna i policija Kosova, navodeći da su locirani u blizini sela u opštini Štrpce na granici sa Sjevernom Makedonijom.