Momo Koprivica (Demokrate) je ocijenio da ova oblast traži čvrstu ulogu države, imajući u vidu višemilionske obrte novca, slabu kontrolu, pranje novca te izbjegavanje dažbina. Izmjena je, kako je kazao, neophodna jer mafija, ne samo da je gazila, već je i naručivala propise.

-Nije slučajno što imamo nedorečene propise sa brojnim prazninama kroz koje su se provlačile njihove poslovne šeme na osnovu kojih su sticali višemilionske profite bez ikakve obaveze prema pravnom poretku Crne Gore – kazao je Koprivica.

Predlaže da se za osnovni oblik krivičnog djela neovlašćenog organizovanja igara na sreću maksimalna kazna podigne na pet godina zatvora, odnosno sedam za kvalifikovani oblik, dodajući da se mafija jedino može time suzbiti. Koprivica smatra da novčana kazna za nelegalno obavljanje djelatnosti nema smisla, jer taj trošak nelegalni priređivači mogu lako podnijeti, to im je, kako je naveo, praktično investicija, zbog čega insistira na zatvorskoj kazni.

Ipak, Maja Vukićević (DF) kako je navela, ima dilemu da li će ova kaznena politika dotaći čelnike kockarske mafije.

Branko Radulović (DF) smatra da bi buduća reformska vlada trebalo da donese leks specialis o kocki koji će uključivati regulaciju, ali i prevenciju zavisnosti od kocke. Poručio je da je Siti kvart u Podgorici kao Las Vegas, imajući u vidu da u svakoj zgradi postoji više kladionica i kockarnica. Da strain kladionačarski lobi ima sličan stav, kazala je Tamara Vujović (Demokrate) navodeći njihove komentare u prilog primamljivosti Crne Gore kao kockarske destinacije, da su zakoni labilni te da je Crna Gora trenutno moderna verzija Kazablanke. Ne smatra da je kazino turizam nužno negativan, ali ocjenjuje da je potrebna stroga regulativa.

Koprivica je ukazao da će državna lutrija imati pravo priređivanja, ne samo lutrijskih, već i svih ostalih igara na sreću, dodajući da je to razlog negodovanja postojeće structure, jer strepi od gubitka profita. Važno je da postoji državna lutrija jer, kako navodi, neće biti motivisana profitom, već stavljanjem stvari pod kontrolu i zaštitom porodica. Naveo je da ni nakon usvajanja izmjena zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja krajem februara, problem nelegalnih terminala u kafićima nije riješen, navodeći da pojedinci kraj radnog vremena inspekcije, pa pregrađuju objekte i postavljaju terminale. Podsjetio je i da je Ustavni sud 2016. godine ukinuo mogućnost priređivanja igara u ugostiteljskim objektima, ali da je tokom 45 dana, koliko je trebalo da se odluka objavi, “naštancano na desetine koncesija za terminale”.

Slaven Radunović (DF) je za osnivanje državne lutrije, ako za to postoji ekonomski interes, ali naglašava da je osnovni zadatak poslanika da vode računa o građanima te da bi država trebalo da napravi strategiju “kako da to zlo u najvećoj mjeri iselimo iz Crne Gore”. Za njega su, kako je naveo, licemjerna objašnjenja u prilog klađenju, da ova industrija zapošljava veliki broj građana. Boris Bogdanović (Demokrate) je kazao da je država dva puta oštećena, prvi put prilikom privatizacije Lutrije, a drugi put zbog poslovanja ove kompanije, čiji su vlasnici Brano Mićunović i Sava Grbović, kako je naveo, na osnovu pogrešnog obračuna naknada, državi plaćali manje.

-Bivši ministar finansija Radoje Žugić ih je službeno ovlastio da sami napišu zakon, jer im ovaj, po kom su oštetili državu za desetine miliona nije bio dovoljno dobar. To je gore nego da su dali vukovima da čuvaju ovce. I oni bi se nekad zasitili, a ovima nikad dosta – kazao je Bogdanović.

Dejan Đurović (DF) smatra da bi trebalo dodatno razmisliti o pomjeranju granica u odnosu na blizine kladionica školama, ali i podići granicu za klađenje sa 18 na 21 godinu.

Izmjene zakona o igrama na sreću podrazumijevaju uvođenje fiksne koncesione naknade od 41.666 eura za igre na sreću u kazinima i automatima putem interneta, fiksne naknade od deset hiljada za online klađenje, uz varijabilu od deset odsto ukupnih uplata umanjenih za vrijednost isplate.

Priređivač će biti dužan da o mjesečnim uplatama uz rezultate poslovanja sa dokazom o uplati dostavi Ministarstvu finansija do polovine mjeseca za prethodni. Osim toga, moraće da omogući neprekidnu vezu svog informacionog sistema na državni online nadzor. Izmjene zakona predviđaju i da aktuelni koncesionari u roku od mjesec od stupanja izmjena na snagu, prilagode svoje poslovanje, nakon čega će potpisati aneks ugovora, a u suprotnom im prijeti oduzimanje koncesije.