Video
Nijedna još nije postala pravosnažna, čeka se izjašnjenje Višeg suda.
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa broji oko 140 postupaka koje su pokrenuli direktori škola koji su ljetos ostali bez tih funkcija. Neki od njih su odustali od tužbi – njih četvoro.
VISOKA CIJENA POGREŠNIH ODLUKA
Nije u svakom postupku predočen iznos koliko će da koštaju državu, dok u nekima jesu. Nijesu svi okončani, u pojedinima nije održano ni pripremno ročište. Za sada je procijenjeno da troškovi iznose oko 34.000 eura. Kako nijesu svi procesi završeni, za očekivati je da taj iznos bude znatno veći. Uz to, razriješeni direktori dodatno mogu da pokrenu zahtjeve da im se isplati zarada za period otkako su smijenjeni do kada im je trajao mandat. Oni koji su ostali u školama da rade kao profesori, kako je ranije objašnjeno, mogu da dobiju razliku koja ih sljeduje između direktorske i profesorske plate.
– Tužilac ima pravo da traži uvećanje ukupnih troškova postupka za 50 odsto, na ime drugostepenog tužbenog zahtjeva – istaknuto je u jednom postupku.
IDENTIČNA RAZRJEŠENJA
Nakon što su donešene pojedine prvostepene presude, na njih se žalila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Zaštitnica imovinsko- pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović kaže da nijesu dobili potvrđujuće – usvajajuće presude od bjelopoljskog i podgoričkog Višeg suda kako bi se mogao u načelu definisati stav o materijalno-pravnoj održivosti daljih žalbi zaštitnika. Ističe da su različiti razlozi koji se navode u prvostepenim presudama za usvajanje tužbenih zahtjeva.
– Tako u jednom dijelu sudovi se isključivo bave činjenicom (ne) vođenja disciplinskog postupka prije donošenja odluke o razrješenju, dok se u jednom dijelu presuda sudovi bave, po mišljenju zaštitnika, suštinskim razlozima da li su razriješeni direktori svojim postupanjem, odnosno propuštanjem prekršili odredbe izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju – navodi Ćirović.
Sva rješenja o razrješenju direktora koja su donijeta 12. jula 2021. godine sadrže identično obrazloženje, što je upitno i dovodi u pitanje činjeničnu i materijalno-pravnu održivost istih, dodaje ona.
Kaže da zbog faze u kojoj se nalaze predmetni postupci sa aspekta pozicije zaštitnika, bilo bi u ovoj fazi neprofesionalno da komentariše njihove ishode.
– Činjenica je da zaštitnik može da da pravnu analizu da su uniformna rješenja o razrješenju loše rješenje, odnosno matrica, u ovom slučaju, jer razlozi od slučaja do slučaja nijesu uvijek isti, pa ukoliko i jesu rješenje mora sadržati adekvatno obrazloženje u čemu se to konkretno ogleda nezakonito postupanje pojedinca uz navođenje svih činjenica i okolnosti, što predmetnim rješenjima čiji se poništaj traži u odnosnim parnicama, nije svojstveno – kaže Ćirović.
LAŽNA DEPOLITIZACIJA
U procesu smjenjivanja direktora, resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze. Između ostalog, Bratić je prošle godine potpisala rješenje kojim je smijenila sa dužnosti direktoricu koja je preminula.
Javnost je kritikovala što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja putem Pošte. Niko ih nije pozvao na razgovore. Svima je ispisano da su ostali bez te funkcije zato što nijesu formirali školske odbore. Direktori su oštro reagovali na te optužbe. Poručivali su tadašnjoj ministarki da ih optužuje nepravedno, da nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu.
Objašnjavali su da, kako propisi nalažu, za formiranje školskih odbora bilo je neophodno da Ministarstvo delegira svoje predstavnike. Taj resor, međutim, to nije učinio, već je direktorima to pripisao kao da je njihov propust u obavljanju radnih zadataka.
Nedavno je ministar Miomir Vojinović kazao u intervjuu Pobjedi da su preuzeli odgovarajuće mjere u cilju saniranja nastale situacije povodom smjene direktora. Tražili su saradnju sa zaštitnikom imovine Crne Gore, koji zastupa državu u imovinsko-pravnim sporovima, a sve kako bi smanjili evidentne velike troškove koji ih očekuju.
Vojinović je tada najavio i da kontroliše rad novih direktora, te da je nekoliko njih smijenio sa tih funkcija.
Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija.
Preporučeno
Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali.
