Video
Međunarodna organizacija rada predstavlja sinonim socijalne pravde, sigurnosti i ljudskog dostojanstva. Posvećena je postizanju jednakih mogućnosti žena i muškaraca za pošten i produktivan rad u uslovima slobode, jednakosti i promoviše prava na radu, pravične mogućnosti zapošljavanja, poboljšanje socijalne zaštite i jačanje socijalnog dijaloga, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić na panel diskusiji organizovanoj na Pravnom fakultetu povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja ove najstarije UN organizacije.
Purišić je tom prilikom uručio zahvalnicu Kristini Miheš, višem specijalisti MOR-a za socijalni dijalog, radno pravo i međunarodne radne standarde za doprinos razvoju socijalnog dijaloga u Crnoj Gori.
Kako je istakao MOR je izgrađena na svom temeljnom principu da se univerzalni i dugotrajni mir može ustanoviti jedino ukoliko je isti osnovan na socijalnoj pravdi.
„Upravo je ta organizacija dala najvažnije „pečate“ industrijskom društvu, kao što su osmosatno radno vrijeme, zaštita materinstva, zakoni koji se odnose na rad djece kao i niz politika koje promovišu sigurnost radnoga mjesta i miroljubive industrijske odnose. Ona takođe predstavlja i međunarodni institucionalni okvir koji je neophodan za bavljenje tim temama i za pronalažanje rješenja i kreiranje mogućnosti za poboljšanje uslova rada u cijelom svijetu“, naveo je Purišić.
Crna Gora, kako je naglasio ministar, u potpunosti ispunjava sve obaveze proistekle iz članstva u ovoj UN organizaciji.
Preporučeno
„Vlada Crne Gore-Ministarstvo rada i socijalnog staranja ostvaruje tijesnu i konstruktivnu saradnju svih ovih godina, sa regionalnom MOR kancelarijom u Budimpešti. Djelovanje i aktivnosti ove kancelarije od neprocjenjive je važnosti, kako u periodu kada se Crna Gora nalazila u procesu predpristupa u Evropsku uniju, a tako i sada kada su uveliko otpočeli pregovori za članstvo u EU i kada su pred nama značajne obaveze usaglašavanja evropskog prava, prakse, standarda i procedura sa domaćim zakonodavstvom i praksom“, dodao je ministar.
Takođe, svi zakonski propisi koji tretiraju ovu oblast donose se uz saradnju i asistenciju eksperata MOR-a kako bi se u što većem obimu implementirali i zadovoljili zahtjevi koje postavljaju međunarodni radni standardi.
„Nadalje, Vlada Crne Gore i reprezentativni socijalni partneri su u martu 2019. godine potpisali Program dostojanstvenog rada za period 2019.-2021. godinu, koji je drugi program te vrste zaključen uz podršku MORa i koji predstavlja strateški srednjoročni okvir planiranja i model putem kojeg se promoviše dostojanstven rad kao ključna komponenta razvojnih politika i istovremeno kao cilj državne politike vlada i socijalnih partnera“ , podsjetio je Purišić.
Rezidentna koordinatorka UN Fiona Mekluni kazala je tom prilikom da je dostojanstven rad u središtu Agende održivog razvoja do 2030, tačnije cilja održivog razvoja broj 8 koji državama pruža smjernice za uspostavljanje socijalnog dijaloga i dostojanstvenog rada.
„Agenda održivog razvoja, koju su 2015. usvojile su sve zemlje članice UN, uključujući i Crnu Goru, predstavlja odlučnu viziju održive budućnosti zasnovanu na balansu tri ključna aspekta razvoja – ekonomskog, socijalnog i zaštite životne sredine – razvoja usmjerenog na stvaranje svijeta u kojem niko neće biti izostavljen. Jedan od ključnih načina za ostvarivanje cilja 8. u Crnoj Gori je dvogodišnji strateški dokument „Program dostojanstvenog rada (2019 – 2021)“ zasnovan na prioritetima i ciljevima koje su zajednički usaglasili Vlada, sindikati i poslodavci”, navela je Mekluni.
Prof.dr Vesna Simović Zvicer podsjetila je prisutne na ulogu Međunarodne organizacije rada u uspostavljanju tripartitnog socijalnog dijaloga u Crnoj Gori, a posebno na podršku MOR-a pri uspostavljanju Agencije za mirno rješavanje radnih sporova u Crnoj Gori. U tom kontekstu, akcenat je stavila na jedno od osnovnih načela na kojem počiva MOR – načelo tripartizma, koje je u crnogorskom pravosudnom sistemu implemetirano kako kroz prepoznavanje Socijalnog savjeta u Ustavu CG, ali i na dobru praksu koja je uspostavljena u proteklom period da se svi propisi u oblasti rada kreiraju uz ravnopravno učešće Vlade, poslodavaca i sindikata.
Na skupu su nakon uvodnih izlaganja organizovana dva panela: izmjene Zakona o radu – prilike i izazovi i budućnost socijalnog dijaloga i njegova uloga.
