Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je u razgovoru za Pobjedu da je nova organizaciona struktura Vojske Crne Gore, koju je utvrdila Vlada, realna potreba države nastala članstvom u NATO.

Odlukom Vlade predviđeno je da Vojska Crne Gore u miru broji 2.368 formacijskih, odnosno radnih mjesta, a u uslovima ratnog stanja broji 5.159 formacijskih mjesta.

“Crna Gora je odlučila da uvede pasivnu rezervu i prema novoj organizacijsko-formacijskoj strukturi raspolaže sa 5.159 u ratnom sastavu, i to predstavlja novinu u crnogorskom vojnom sistemu”, rekao je vojni analitičar Aleksandar Radić.

Prema njegovim riječima, to nije nikakav presedan, već je sa odlukom o služenju dobrovoljnog roka otvoren prostor za pasivnu rezervu.

“Kada ti ljudi odsluže vojni rok, oni postanu vojni obaveznici i čine pasivnu rezervu”, objasnio je Radić.

Vojni analitičar navodi da formacija vojske nije “sveto pismo”, već da se mijenja kada god je potrebno i prilagođava se novoj situaciji.

“Naime, uvijek u vojsci postoji nešto što se zove broj formacijskih mjesta, koji se definišu u miru i ratu, ali nikada popuna nije idealna, uvijek manjka ljudi iz raznih razloga. Ta popuna se kretala do broja od 1950 ljudi i ranije je bila dimenzionirana u odnosu na to”, objasnio je Radić.

Dodaje da su se ulaskom u NATO stvorili uslovi da se broj mijenja.

On kaže da Vojska nije imala ovakve jedinice, i da je za našu zemlju to novina, ali ističe da taj trend već postoji u regionu.

“I Srbija i Hrvatska su počele da uvode pasivnu rezervu, Srbija je 2016, poslije dugo vremena, na vježbu pozvala i jedinice pasivne rezerve, imala ih je na papiru, ali pozivani su samo pojedinci određenih specijalnosti. Hrvatska je obnovila funkcionisanje svoje pasivne rezerve i izvela prve vježbe sa pripadnicima rezervnog sastava. Crna Gora prati taj trend i politički korektno se naglašava da je to onaj dodatni broj ljudi koji je tu da se pozove u slučaju potrebe, da se podrže civilne institucije u slučaju vještačkih ili prirodnih katastrofa”, istakao je Radić.

U Odluci o organizacijsko formacijskoj strukturi i veličini Vojske Crne Gore navodi se da Vojsku, u miru i u uslovima ratnog stanja, čine Generalštab Vojske Crne Gore, Prvi i Drugi pješadijski bataljon, Mješoviti artiljerijski divizion R, Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore, Mornarica Vojske Crne Gore, Bataljon za borbenu podršku, Bataljon za podršku, Centar za obuku, Vojno-medicinski centar i Četa za vezu i elektronsko ratovanje.

Dodaje se i da pješadijski bataljoni, kao i artiljerijski divizion, u miru imaju razvijen dio komandi i jedinica, najviše do ranga voda, dok se preostali dio jedinica popunjava iz rezervnog sastava Vojske Crne Gore. Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore, Mornarica Vojske Crne Gore, Centar za obuku i Vojno-medicinski centar su jedinice ranga bataljona.

Istom odlukom predviđeno je da se, kako je navedeno u odluci Vlade, trasformacija postojeće formacije obavi narednih mjeseci.