Video
“Svim članovima i poštovaocima SOBNOR-a Crne Gore, i svim građanima Crne Gore, čestitamo 13. jul, Dan ustanka crnogorskog naroda i Dan državnosti. Naše opštinske organizacije će u čast 13. jula organizovati posjete spomenicima iz naše revolucije u svojim sredinama”, naveo je Radojević.
Istakao je da za Crnu Goru i njene građane 13. jul ima izuzetan značaj.
“Toga dana, 1878. godine, na Berlinskom kongresu je Crna Gora dobila međunarodno pravno priznanje, a na isti dan 1941. godine, upisala se na listu zemalja od kojih su drugi učili kako se treba boriti za slobodu, dižući ustanak protiv najvećeg svjetskog zla-fašizma. Plamen borbe protiv fašizma i okupatora u Crnoj Gori buknuo je 13. jula 1941. god, kada je rukovodstvo Komunističke partije Crne Gore na čelu sa Ivanom Milutinovićem u Ćeliji Piperskoj donijelo odluku da se digne ustanak protiv fašizma. To je bio i znak da sa ostalim narodima Evrope i svijeta krećemo putem slobode, a protiv fašizma i nacizma. 13. jul – to je dan kada se sjećamo heroja i heroina koji su ustali protiv nacifašističkog okupatora i njihovih sluga, izvojevali slobodu, odbranili zemlju i naciju svrstavajući nas među zemlje pobjednice u Drugom svjetskom ratu”, saopštio je Radojević.
Kako je dodao, oslobodivši zemlju potvrdili su svoju posvećenost idealima nezavisnosti, pravde i ravnopravnosti.
“Dijeli nas 85 godina od kada su u rano jutro 13. jula 1941. godine pukle prve ustaničke puške na Virpazaru, Košćelama, Mišićima, Brajićima, Čevu čime je otpočeo širom Crne Gore oružani ustanak. Za nekoliko dana se pod oružjem našlo 32.000 boraca koji su oslobodili skoro čitavu Crnu Goru, sem nekoliko gradova koji su bili pod opsadom. Već tokom prvog dana ustanka oslobođena su mjesta Virpazar, Čevo, Rijeka Crnojevića i dio primorja od Miločera do Sutomora. U velikom dijelu Crne Gore gerilske borbe su tokom 14, 15 i 16. jula prerasle u opštenarodni ustanak. Danas se duboko klanjamo svim borcima protiv fašizma, kojih nažalost ima sve manje živih. Ne smijemo dozvoliti da se ove žrtve zaboravljaju i da se sa odlaskom poslednjih živih učesnika umanji njihov značaj”, poručuje Radojević.
Govoreći o trinajstojulskom ustanku drug Blažo Jovanović reče: “Dah ustanka se osjećao na svakom koraku, a mržnja prema fašističkom okupatoru i njegovoj mračnoj ideologiji bila je svakim danom sve veća. Ogromne su tekovine Trinajestog jula – tog najvećeg datuma u istoriji Crne Gore, koji svojom važnošću premašuje mnoge slavne dogadjaje iz prošlosti našeg naroda“.
“To je događaj koji je uvrstio vrhunske vrijednosti Crnogoraca u svjetsku kulturnu baštinu. Privilegiju da se uvijek i na svakom mjestu možemo pohvaliti da je naša država i naš narod pripadao antifašističkoj koaliciji i dao nemjerljiv doprinos u slamanju fašizma zaslužuje vječnu zahvalnost svih generacija koje su stasavale i stasavaće poslije drugog svjetskog rata”, kaže Radojević.
Ističe da će hrabrost i junaštvo našeg naroda ostati zapisano zlatnim slovima na stranicama istorije našeg naroda.
“Danas kad obilježavamo ovaj značajan datum iz naše istorijske prošlosti, sa žaljenjem ističemo da su učestale pojave kod nas i u regionu, negiranja naše slavne antifašističke prošlosti, pokušavaju se veličati one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, kada fašizam to najveće zlo čovječanstva ubija ljude u cijelom svijetu. Mi potomci časnih slobodarskih partizana i antifašista ovim povodom glasno ističemo – nećemo dopustiti unižavanje i prekrajanje istorije NOR-a, herojskih događaja, ličnosti i tekovina antifašizma, usprotivićemo se napadima i skrnavljenju spomenika podignutim borcima i antifašistima koji su donijeli slobodu i mir, a ugradili sebe u istoriju svjetske antifašističke borbe U tom smislu oštro dižemo glas i izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma. Čuvajući i njegujući kulturu sjećanja na velike žrtve i besmrtne podvige naših predaka, stvaramo osnov za sve naše buduće velike pobjede. U tom smislu treba da budemo okrenuti budućnosti i da se borimo za još bolje i sadržajnije uslove življenja svakog građanina”, kaže Radojević.
Zato je, poručuje, vječiti amanet Crne Gore: slogu i slobodu treba čuvati, na evropskom putu treba svoju istoriju poštovati i luče antifašizma se držati.
“Antifašistički duh građana Crne Gore, žrtve koje su dali u toku Narodnooslobodilačke borbe, ostavili su u nasljeđe budućim generacijama obavezu da istraju na putu daljeg razvoja i napretka građanske, multietničke i slobodarske Crne Gore. Možda je danas najvažniji zadatak za sve antifašiste kod nas i sa prostora bivše Jugoslavije velika borba protiv revizionizma, mijenjanja i falsifikovanje istorije i vraćanja neonacizma na istorijsku scenu. Ovo nas treba zabrinuti i biti za nas signal da se svijetle tekovine NOB, kao dio istorije Crne Gore, ne smiju dovoditi u pitanje, da se mora što više i organizovanije raditi da daljoj edukaciji i promovisanju našeg antifašističkog pokreta i mjesta i uloge koje je Crna Gora imala u tom pokretu, prije svega kod mladih naraštaja”, saopštio je Radojević.
Suštinski, Radojević misli da većina nas prepoznaje koliko je bitan antifašizam.
“Međutim, očigledno je da postoje i struje koje rade na osporavanju tog nasljeđa i suprotstavljanje takvim strujama jedino može biti: veći naglasak na obrazovanje, veća zaštita lokalnog antifašističkog nasljeđa, posjete mjestima stradanja, odnosno sjećanja, predavanje sa posjetama muzejima… Sa jasnim znanjem o našoj slavnoj prošlosti Crna Gora treba da bude okrenuta budućnosti i da se borimo za bolji život svakog građanina, za bolju prosvjetu, kulturu, zdravstvo, privredu. Da se nadamo da ni mi ni naši potomci nećemo morati da se za slobodu ponovo borimo oružjem, već da ćemo se boriti čašću, poštenjem, znanjem, radom i vaspitanjem i da ćemo za ove borbe imati zajedništvo, snagu i energiju onako kako su je imali naši slavni preci koji nas danas okupljaju oko slobodarskih spomenika i spomen obelježja”, rekao je Radojević.
Kako je dodao, naši časni preci su, kao i uvijek, i u tom vremenu bili na strani slobode, pravde i istine.
Preporučeno
“Biti na toj strani ni tada, ni u bilo kom drugom vremenu, nije bilo lako. U ovoj godini kada obelježavamo ovaj veliki jubilej – 85 godina od ustanka Crnogorskog naroda 13. jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao „NE“! nacizmu i fašizmu, odgovorno možemo istaći da je SOBNOR-a Crne Gore svih ovih godina temeljno i nepokolebljivo baštinio antifašizam i slobodarstvo, kao tradiciju Crne Gore. Neka je slava herojima i vitezovima trinajstojulskih ustanika. Klanjamo im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti. I na kraju u ime SOBNOR-a Crne Gore čestitam naš najveći i najsvetliji praznik ustanički trinajesti jul 1941. godine i Dan državnosti Crne Gore”, zaključio je Radojević.
