Radonjić: Cetinje je izložbena lokacija kojoj se uvijek rado vraćam

Nikola Radonjić – Bada, grafički dizajner iz Podgorice, jedan je od umjetnika koji su bili dio projekta “Where after post-truth? Umjetnost u svijetu bez istine“, predstavljenog u utorak u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”. U razgovoru za RTV Cetinje Radonjić je govorio o pomenutoj izložbi, posebno naglasivši da je Cetinje izložbena lokacija kojoj se uvijek rado vraća.

Projekat “Where after post-truth? Umjetnost u svijetu bez istine“ je imao za cilj da publiku podstakne na razmišljanje o gorućim temama u društvu. Ljudi, po mišljenju Radonjića, danas brzo zaboravljaju, a kolektivna svijest je, kako ističe, u moru informacija sve plića.

“U fokusu su samo aktuelne situacije, koje brzo pođu u zaborav, a ključne su za bolje razumijevanje bliske budućnosti. Kada pomenete događaje poput krize u Grčkoj, Brexit, teroristčki napad u Oslu i sl. naićićete sigurno na blagu, inicijalnu distorziju u sjećanju, tj. informacija neće biti „dostupna“ instant kao što je npr. kod događaja poput „II svjetskog rata“. Izloženim radovima se teži očuvanje te svijesti i kroz prizmu lokalizacije događaja dobijamo novi, ultimativni globalni nivo, koja treba da upozori. Na primjeru jednog od izloženih radova koji referira na ekonomsku katastrofu Grčke ne ukazuje se samo na patnju grčkog naroda i sunovrat grčke ekonomije već i na globalnu opasnost, surovost i nepravednost sistema finanasijskog kapitala”, kazao je Radonjić.

S obzirom na to, podsjeća on, da umjetnici – izlagači nijesu radili zajednički na ovom projektu, već nezavisno, krajnji rezultat je, po njegovom mišljenju, i više nego vidljiv kroz kompaktnost i sinergičnost, a ujedno i različitost izraza koji publiku zasigurno ne mogu ostaviti ravnodušnom.

“Interakcija između samih radova te međusobno dopunjavanje, a sa ciljem isticanja jedne univerzalne poruke je ujedno i najveće dostignuće ove izložbe”, dodao je Radonjić.

Na pitanje da li, s obzirom na poruku, možemo definisati ciljnu grupu kojoj je izložba namijenjena, on kaže da su „primaoci“ ovih poruka praktično svi naši savremenici, ljudi koji konzumiraju današnje vrijeme i upitnu, slojevitu „istinu“ koja se plasira svakodnevno.

Autorka izložbe je rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Mirjana Dabović – Pejović, a radove je izložilo sedam umjetnika iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

“Selektorka i autorka izložbe Mirjana Dabović – Pejović je uspjela da kroz jednu intutivnu ali i analitičku procjenu spoji autore različitih dobi, interesovanja i pogleda na svijet sa projektima koji su predstavljeni i tretirani gotovo dijametralno različitim medijima. Koliko god djelovalo nemoguće ili čak apstraktno doći do finalne forme, univerzalna tema koja je bila u osnovi svih radova je prevagnula, pa je krajnji rezultat itekako čitljiv. Publika sigurno neće imati problema da se identifikuje sa izložbom u cjelini, da ne govorim o pojedinačnim radovima – istakao je Radonjić.

Izložbom se, između ostalog, pokušava oživjeti društvena uloga umjetnosti i odgovoriti na pitanje šta je istina danas.

“Autori su u samom startu smješteni u određeni vrednosni etički kontekst. To je ujedno i premisa angažovane umjetnosti, koja nije u službi korporacijskog interesa a koja je ovdje i više nego prisutna. Iako izložba nosi naziv „Post truth“ autori nijesu obrađivali samo temu istine. To se nekako sâmo nametnulo i proizašlo iz te univerzalne sinergije koja je na kraju podvukla sve i stavilo pod svjetlom „Istine nakon istine“. Svi oni imaju taj „post“ duh jer referišu na događaje i situacije koje su za nama, reflektujući ih na trenutne posljedice koje sami doživljavamo. Upravo te doživljaje percipiramo na različite načine, što ujedno može biti znak da različito percipiramo i „istinu“, naglasio je Radonjić.

Slojevitost „istine“ danas je, kako dodaje, proistekla iz prekomjerene informativnosti, koja se kosi sa osnovnim postulatima znanja i saznanja. Informacija, ističe on, ne znači i znanje, jer je upitno koliko je ta informacija u startu „ispravna“ – istinita.

“Samim tim, praksa da u određena tumačenja ulazimo iz informacije a ne iz znanja koncept istine potpuno stavlja u zadnji plan. Zato „Post truth“ u nekom drugom čitanju, postavlja pitanja da li uopšte istinu možemo nazivati više tim imenom. Stoga su autori svojim radovima pokazali više vizura i odgovora na tu temu, pa čak i predstavili nekoliko surovih ali aktuelnih „istina“ sa kojima je pitanje da li smo se pomirili“, zaključuje Radonjić.

Cetinje je, kako je istakao, izložbena lokacija kojoj se rado vraća, naročito kada je u pitanju prostor Crnogorske galerije „Miodrag Dado Đurić“. On je već za naredni mjesec najavio izložbu u istoj galeriji.