Video
Riječ je o, kako navodi, mehanizmu uspostavljenom 2015., koji je jedanaest godina funkcionisao bez ijedne prepreke, kroz nekoliko različitih rukovodstava Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, i koji je rezultirao velikim brojem izvještaja o zatečenom stanju u odjeljenjima bezbjednosti i postupanju policijskih službenika prema licima lišenih slobode.
Dodaje da, ovakav zaokret sam po sebi dovoljno govori o pravcu kojim se Uprava policije kreće, prema zatvaranju sistema na štetu ljudskih prava i urušavanju onoga što je godinama pažljivo građeno.
“Memorandum kojim je ova saradnja posljednji put formalizovana potpisan je u maju 2021. sa Ministarstvom unutašnjih poslova i Upravom policije i formalno je važio do 31. maja ove godine. Aktuelni direktor UP je za vršioca dužnosti direktora imenovan u decembru 2024., a za direktora u punom mandatu izabran je 27. decembra 2025. Punih godinu i po dana, sve do isteka Memoranduma, nenajavljene posjete i ostale aktivnosti iz ovog dijela saradnje sprovodili smo nesmetano, dok je Šćepanović već rukovodio Upravom policije. Po isteku Memoranduma obratili smo se potpisnicima zahtjevom za produženje saradnje, a umjesto očekivanog produženja dobili smo zvanični odgovor da su odredbe na kojima počiva Memorandum Upravi policije neprihvatljive”, poručio je Radović.
Dodaje da, na taj odgovor reagovali smo dopisom u kojem smo detaljno obrazložili zbog čega iznijeta argumentacija, po našoj ocjeni, nema pravno utemeljenje i predložili sastanak kako bismo o spornim pitanjima razgovarali. Zvaničan odgovor nijesmo dobili, što nas, nakon jedanaest godina saradnje, iskreno iznenađuje.
“Kao razlog za odbijanje, iz Uprave policije navode da već postoje nezavisni mehanizmi kontrole, CPT i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda kroz rad Nacionalnog preventivnog mehanizma. Nijedan od ta dva mehanizma, međutim, nije nastao 2026. , oba su postojala i u trenutku kada je saradnja sa Građanskom alijansom uspostavljena, kao i tokom čitavog perioda njenog nesmetanog funkcionisanja. Ni Ustav ni Zakon o unutrašnjim poslovima, na koje se Uprava policije poziva, ne sadrže odredbu koja bi ovakav vid saradnje činila pravno neprihvatljivim”, naglasio je Radović.
Dodaje da, naprotiv, Potkomitet Ujedinjenih nacija za prevenciju torture, tijelo nadležno za tumačenje Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture, još je 2010. zauzeo stav da u preventivnom djelovanju ne smije biti isključivosti i da ulogu nacionalnih preventivnih mehanizama podržava i dopunjuje upravo civilno društvo.
“Angažman nevladinih organizacija u nadzoru mjesta lišavanja slobode nije izuzetak ni u ostatku Evrope, riječ je o prepoznatom i podržanom modelu dobre prakse. Argumentacija na koju se Uprava policije poziva, jednostavno, ne stoji. Koliko je nezavisan nadzor i dalje neophodan, dovoljno govori nalaz do kojeg je naš tim došao prošle godine u Bijelom Polju, koji smo tada i javno saopštili. Nenajavljenom posjetom Odjeljenju bezbjednosti, koje je ujedno i sjedište Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, zatekli smo prostorije za zadržavanje u stanju potpuno neuslovnom za boravak, sa uništenim mobilijarom, dotrajalom infrastrukturom i higijenskim uslovima ispod svakog propisanog minimuma. Upravo zahvaljujući našem nenajavljenom obilasku, ovaj nalaz je postao dostupan javnosti”, naznačaio je Radović.
Pored samih obilazaka, naš tim je kako kaže, godinama unazad dokumentovao i slučajeve torture, od kojih su mnogi imali epilog na sudu i rezultirali pravosnažnim osuđujućim presudama za policijske službenike.
“Među njima je i slučaj brutalnog prebijanja Mija Martinovića 2021. , koji je naš tim tada, dokumentovao na terenu i prvi javno objavio. U tom istom periodu evidentirali smo i dvadeset četiri druga slučaja prekoračenja ovlašćenja i zlostavljanja, a tokom čitave decenije rada na desetine sličnih slučajeva širom Crne Gore. Isto važi i za nerede na Cetinju 2021., uoči ustoličenja, kada niko od drugih nadzornih mehanizama na koje se Šćepanović poziva nije bio prisutan na terenu, a kada je naš tim obišao Odjeljenje bezbjednosti Cetinje i razgovarao sa licima lišenim slobode. Kroz sve ove slučajeve, kao i kroz redovan monitoring, pratili smo i evidentirali ono što Nacionalni preventivni mehanizam, zbog obima posla i ograničenih kapaciteta, nije uvijek bio u mogućnosti da isprati u realnom vremenu. U tom smislu smo bili njegova produžena ruka, a o svim nalazima smo redovno i blagovremeno obavještavali Upravu policije”, naveo je Radović.
Dodaje da, vremenski i sadržinski kontekst ove odluke ne može se zanemariti.
“Građanska alijansa je, pored ukazivanja na zatečeno stanje u OB Bijelo Polje, javno kritikovala Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno odredbe o komisiji za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji, koja policijskim službenicima ocijenjenim kao „bezbjednosni rizik“ uskraćuje pravo na odbranu u redovnom disciplinskom postupku, Zakon koji je tada javno branio upravo sadašnji direktor Uprave policije. Osnovanost tih upozorenja kasnije je potvrdila i Agencija za sprječavanje korupcije, a izmjena spornih odredbi dio je i nedavno potpisanog sporazuma između vlasti i opozicije. U svjetlu te hronologije, na Upravi policije je da javnosti objasni zašto je praksa koja je jedanaest godina bila prihvatljiva, a koja nijednom prethodnom rukovodstvu nije predstavljala problem, odjednom postala nedopustiva”, istakao je Radović.
Iz svega navedenog proizlazi da se kako dodaje, sistem unutrašnjih poslova zatvara na štetu ljudskih prava lica lišenih slobode i to upravo u trenutku kada naši nalazi pokazuju da je nezavisan nadzor potrebniji nego ikad.
Dodaje i da, o svemu navedenom obavijestićemo CPT, delegaciju Evropske unije, Savjet Evrope i OEBS, partnere sa kojima godinama sarađujemo na unapređenju stanja ljudskih prava u Crnoj Gori.
Preporučeno
“Ove institucije su, kroz brojne programe i preporuke, decenijama ulagale upravo u izgradnju ovakvih mehanizama saradnje između civilnog sektora i policije i imaju legitiman interes da budu upoznate sa okolnostima u kojima se gasi jedan od uspješnih primjera takve saradnje u regionu. Ostajemo pri ocjeni da ne postoji nijedna stvarna potreba da se mijenja praksa koja je jedanaest godina dobro funkcionisala, i da je odluka o okončanju ove saradnje donesena daleko izvan pravnih i strukovnih okvira. Shodno tome, Građanska alijansa će nastaviti da insistira na punom obnavljanju Memoranduma”, zaključio je Radović.
