Radović: Vidjeli smo premijerovo protivljenje svakom mogućem obliku negiranja divne stvarnosti koju predstavlja

Juče je povodom prezentacije Prijedloga budžeta za 2025.godinu, kaže Radović, bilo zanimljivo ne iz ugla struke i sa aspekta i načina na koji se sa javnošću komunicira, dodaje ona, jedno složeno i važno pitanje koje tiče, kako kaže, svih građana.

Ocjena samog nastupa premijera i ministara sa saradnicima, smatra Radović, je bila prilično konfuzna, a informacije koje su saopštili su, kako kaže, prilično dvosmislene i nejasne, a vjerovatno i, ističe ona, nerealne u odnosu na ono što je crnogorska stvarnost.

,, Vidjeli smo da je to saopšteno na jedan veoma neozbiljan način, na način na koji se ne saopštavaju tako važne i tako krupne stvari, kao što su informacije vezane za državni budžet, sa svim onim uvodom, koji smo imali priliku da slušamo na početku i premijerovom protivljenju svakom mogućem obliku negiranja divne stvarnosti, koju on i njegove kolege predstavljaju, kako tokom jučerašnjeg pressa, tako i tokom bilo kojih sličnih situacija. Oni vole tako, u tim pressovima, koji izgledaju kao da su se pet minuta prije toga dogovorili šta će da govore, pa su podijelili uloge u tom smislu i dopunjuju se, gdje postoje te rupe u znanju i gdje postoje nedovoljno detaljno saopštene informacije. Juče smo mogli da ponovo vidimo situaciju da njegov šef kabineta njemu dodaje gje je bio nejasan ili gdje je tako procjenjeno. Kada se sa javnošću komuniciraju tako važne stvari bez objašnjenja, da se komuniciraju previše stručnom terminologijom , da građani nakon toka ostaju prilično zbunjeni. Pominjete im budžetski deficit , pa im pominjete informacije koje se tiču toga i koje su previše stručni pojmovi da bi na prvo slušanje građanin koji ne želi da se opterećuje, koji, kao što je premijer rekao, ne živi finansije, on je rekao za sebe da živi finansije, šta god to značilo”-  rekla je Radović.

Ljetna turistička sezona je bila prilično neohrabrujuća, podsjeća Radović, za ugostitelje i hotelijere, jer je većina podigla cijene do mjere, ističe ona, da je Crna Gora postala nekonkurentna destinacija u odnosu, kako kaže, na zemlje regiona i zemlje Mediterana.

,,Gosti su otkazivali boravak, skraćivali boravak, jer su jednostavno bili zatečeni cijenama koje su vidjeli tokom ovog ljeta, a potpuno su drugačije planirali svoju potrošnju. U tom smislu smo vidjeli da smo nekonkurentna destinacija, prije svega u odnosu na naše susjede, ovdje prije svega mislim na Hrvatsku i Albaniju, koje su obje sada direktni konkurenti, kada govorimo o ljetnoj turističkoj sezoni”, istakla je Radović.

Povećanje stope PDV-a za smještaje visoke kategorije, poručuje Radović, dodatno će pogoditi turističku privredu, prije  svega, ističe ona, zato što su ugovori i aranžmani za 2025.godinu, kako navodi, davno potpisani.

,,Bez konsultacije sa turističkom privredom napravljena je jedna odluka koja svima šteti i tek ćemo vidjeti kako će se odraziti na državni budžet, jer ono što je ključni problem, svega onoga što smo juče čuli i uopšte strategije i načina vođenja javnih finansija u Crnoj Gori jeste što se iz indirektnih poreza, kao što je PDV, pokušava nadomjestiti sve ono što je nedostatak u nekim drugim segmentima i nekim drugim budžetskim prihodima i da se na taj način pokušava kompezovati nedostatak dovoljnog nivoa investicija. Ako se oslanjamo na PDV, i ako se oslanjamo na turističku sezonu, u jednom, prije svega,  globalnom izuzetno osjetljivom trenutku, moramo uzeti u obzir da turistička dešavanja, kretanja, trendove, odluke o putovanjima, na to u velikoj mjeri utiče bezbjednost. Bilo kakvo pomjeranje u bilo kom smislu, jer vidimo kakav je geopolitički trenutak sada u svijetu i ne znamo šta će se dešavati iduće godine i kakva će biti turistička sezona, što se tiče i ratova koji su u toku, i i bilo kakvom prekidu globalne komunikacije, posebno ako govorimo o dolasku turista sa udaljenih destinacija, kao što su Sjedinjene Američke Države”, naglasila je Radović.

Prosječna zarada ne može da se projektuje, poručuje Radović, niti da se na bilo koji način zagovara, dodaje ona, jer država može da uredi minimalnu zaradu, iako je trenutno paradoks, kako kaže, sa dva minimalca.

,,Izuzetno nestručno i izuzetno neoprezno se saopštava činjenica da u Crnoj Gori se prognozira i,  kao, ostvaruje ta prosječna zarada od 1.000 eura, koliko je ona realna, i koliko je zaista prosjek i kakav prosjek mi zaista imamo. Kada  računate prosječnu zaradu postoji aritmetički prosjek, ono što je zbir svih zarada podijeljen njihovim brojem, ili onaj relevantni prosjek, mi imamo u Crnoj Gori kompanije i preduzeća koji dobro posluju i kojima su velike zarade, ali koje nijesu ogledalo crnogorske ekonomije, koja  na neki način utiču na statistiku”, zaključila je Radović.