Video
“Tek u saglasju poruka iz prošlosti sa vrijednostima savremenog svijeta kome težimo-uspostavljaju se žive ,identitetske i kulturne veze koje jedan narod drže na okupu, a njegovu budućnost čine izglednijom i prosperitetnom,” istako je Radulović.
„Imajući na umu upravo takvu kulturu sjećanja, Matica crnogorska večerašnju izložbu u Bijelom Polju posvećuje Crnogorskom ćirilskom štamparstvu XV I XVI vijeka. Čiji su temelji objavljivanje Oktoiha prvoglasnika u Crnojevića štampariji, kao i Psaltira i Službenika-prvih knjiga iz ćirilske štamparije Božidara Vukovića Podgoričana u Veneciji“,kazao je Radulović.
Prikazana zložba nakon Podgorice bila je postavljenja u Sofiji kao sastavni dio programa obilježavanja 150 godina BANU, a zatim u Kotoru i Cetinju, prateći tragove Andrije Paltašića i Oktoiha.
Foto: Vukoman Kljajević
„U istorijskom postojanju crnogorskog naroda kroz vjekove postoje mnogi prelomni događaji koji su određivali budućnost i uticali na formiranje njegove svijesti o sebi. Utemeljenje i rad prve državne štamparije u Crnoj Gori uveliko prevazilazi njene granice i moć. Odlukom Đurđa Crnojevića da u Veneciju pošalje ljude sa zadatkom da izuče vještine zanata-najvjerovatnije u radionici Andrije Paltašića Kotoranina, prvog crnogorskog štampara latiničnih knjiga-sa najmjerom da naučeno potom primijene u Crnoj Gori. I da to bude u prvoj državnoj štampariji ne samo među Južnim Slovenima na Balkanu, nego i u tadašnjoj Evropi. A sve to uvrijeme kada se Crna Gora sasvim izvjesno suočava sa nestankom kao država….“,istakao je predsjednik Matice crnogorske.
„Tom vizionarskom odlukom i njenim ostvarenjem, Crna Gora se upisuje u nadolazeću civilizaciju štampane knjige, i to uspijeva da učini decenijama prije nego mnogo veće i bogatije zemlje. Mala mediteranska Crna Gora je u vrijeme pozne renesanse i sveopšteg preobražaja evropskog duha prihvatila štampu pokretnim slovima, to najblistavije dostignuće zapadne civilizacije. Ona postaje organski dio evropske kulture, kojoj su njene knjige ljepotom i grafičkim dometima dale poseban doprinos. Crnojevića štamparija je zvjezdani trenutak državničke mudrosti i primjer epohalnog ostarenja onog suštinskog u kulturi svog vremena“, naglasio je Radulović.
Kako je istakao Luču crnogorskog ćirilskog štamparstva-nakon pada Crnojevića Crne Gore pod Osmansku vlast- održava neugaslom Božidar Vuković Podgoričanin u Veneciji.
„Okuplja stručne ljude, znatnim dijelom i one koji su već imali iskustvo iz crnogoske štamparije Crnojevića, i nastavlja da izrađuje bogoslužbene knjioge na ćirilici. Knjige Božidara Vukovića, a kasnije i njegovog sina Vićenca, distribuirale su se i prodavale diljem zemalja pravoslavnog hrišćanstva, pogotovo na Balkanu, jer su zadovoljavale duhovnu potrebu. Tako da su odavno postale kulturno i nacionalno dobro najviše vrijednosti, ne samo u Crnoj Gori, nego i u ostalom pravoslavnom svijetu. Samo u Bugarskoj postoje 43 knjige iz Vukovića štamparije i 13 inkunabula Crnojevića“, dodao je Radulović.
Prema njegovim riječima Matica crnogorska je uspostavila saradnju sa Nacionalnom bibliotekom „Sv.Ćirilo i Metodije“ iz Sofije, Naučnim arhivom Bugarske akademije nauka, sa Centrom za slovensko-vizantijska proučavanja „Ivan Dujčev“ iz Sofije, kao i sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom „Sv. Kliment Ohridski“ iz Skioplja. Kod svih smo nailazili na prijateljsku podršku i spremnost da nam otvore svoje bibliotečke fondove i omoguće prikupljanje materijala za ovu izložbu. Kontakti su ostvareni, saradnja započeta, i u zajedničkom interesu ćemo nastavit da radimo na novim projektima, poručio je Radulović.
Preporučeno
Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka predstavlja zvjezdani trenutak crnogorske istorije ništa manji od blistavih pobjeda crnogorskog oružja u borbi za slobodu, kazao je predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Bijelom Polju Rade Ilić.
