Video
On smatra da je put za izlazak iz krize skraćenje mandata Skupštini.
“U većini funkcionialnih demokratija, u sličnim prilikama, parlament donosi odluku o skraćenju mandata i ide se na vanredne parlamentarne izbore koji omogućuju restart sistema”, kaže Radulović.
On je precizirao da je skraćenje mandata Skupštine predviđeno Ustavom. Time bi se, kako kaže otvorio prostor za deblokadu institucija kroz politički dijalog.
“Da li će poslanici u crnogorskom parlamentu odlučiti da iskoriste ovaj ustavni mehanizam ili će tražiti neka druga rješenja je, prije svega političko pitanje i nije ga moguće predvidjeti u ovom trenutku”, dodaje.
Poput međunarodne zajednice i Radulović je zabrinut što se u parlamentu usvajaju zakoni kojima se pokušavaju preurediti nadležnosti Ustavom definisanih institucija.
Na pitanje postoji li još neka mogućnost osim skraćenja mandata da se izađe iz ustavne krize, on ocjenjuje da nema nema političkog dijaloga i neophodne većine za deblokadu institucija sistema.
“U parlamentu nema međupartijske saradnje u rješavanju spornih pitanja izbora u pojedinim institucijama. Sve to dovodi do opasnog stanja gdje se ne može više povući jasan ustavno definisan pravni potez. I sada smo svi u neizvjesnosti šta će uraditi politički subjekti”, kaže on.
Radulović dodaje da je najbolje ostati u okvirima ustavnog poretka.
“Ali na žalost usvajanje Zakona o predsjedniku države koji je neustavan i koji je izazvao snažnu reakciju međunarodne zajednice i drugih organizacija, pokazuje da, u ovom trenutku, naš pravac kretanja zasigurno nije dobar”, zaključuje.
Šta se precizira novim zakonom
Zakonom se Đukanović obavezuje da predloži mandatara u roku od 30 dana, od izglasavanja nepovjerenja Vladi. U suprotnom mandatarom će smatrati kandidat koji ima podršku većine ukupnog broja poslanika.
Po Ustavu isključiva nadležnost davanja mandata je predsjednika Đukanovića.
Ovim zakonom parlamentarna većina želi ponovo kandidovati Miodraga Lekića za mandatara nakon što je propao prvi pokušaj u septembru, kada je Đukanović odbio taj prijedlog jer u predviđenom roku nijesu dostavili potpise podrške.
Odbijajući taj prijedlog on je zatražio skraćenje mandata Skupštini i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Do najnovije eskalacije političke krize izazvane usvajanjem Zakona o predsjedniku dolazi u trenutku kada Crna Gora ima nefunkcionalan Ustavni sud, Vladu kojoj je 20. avgusta izglasano nepovjerenje i koja je u tzv. tehničkom mandatu.
Preporučeno
Ustav je propisao da takva Vlada funkcioniše do izbora nove, međutim nije preciziran rok u kojem, nakon pada vlade, predsjednik dodjeljuje mandat za sastav nove Vlade.
