Video
Poštovanjem planova i procedura i borbom sa divljom gradnjom mogu se smanjiti seizmološki rizici, kazao je povodom obilježavanja četrdesetogodišnjice razornog zemljotresa u Crnoj Gori ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.
„Borbom protiv bespravne gradnje čuvamo živote ljudi, jer analize zemljotresnih katastrofa u novije vrijeme pokazuju da su tragični efekti najnaglašeniji u prostorima sa bespravnim objektima i onim kod kojih je izostalo poštovanje savremenih arhitektonsko-građevinskih standarda. Zato je na svima nama, a posebno na struci, da gradimo po propisima i da što više smanjimo seizmički rizik. Da poštujemo planove i procedure, da uvažimo prostor i prirodu oko nas“, poručio je Radulović na stručnom skupu koji je održan u Podgorici.
Prošlo je 40 godina otkad je priroda potvrdila svoju nadmoć nad čovjekom i podsjetila nas da je nepredvidiva, da se lako može obračunati sa građevinama i da od mira tla zavisi i naš mir. Danas su ruševine ostale u arhivama Kinoteke i sjećanjima građana koji su preživjeli zeljotres, ali na tlu primorja i Podgorice nema više ni traga toj nesreći. Zato je priča o velikom zemljotresu svojevrsna oda novom početku, herojstvu i zajedništvu,solidarnosti i požrtvovanosti.
Kako je naveo, današnje okupljanje nalaže da se još jednom istakne koliko je važno poštovati propise struke, koliko je važno ograničiti sasvim ljudsku potrebu da za što kraće vrijeme stvori što više.
„Da možemo vratiti vrijeme siguran sam da bi bolje planirali prostor i drugačije gradili. Ipak, posljednje dvije godine intenzivno radimo na sprovođenju Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Zakon kojim se mijenjaju standardi, uvode potrebne reference za određene poslove i precizira odgovornost u postupku izgradnje objekata i izradi planova“, kazao je on te dodao da je bezbjednost prvi razlog zbog kog se krenulo u obračun sa divljom gradnjom, koja povećava rizik od katastrofe, posebno kada je riječ o zemljotresima.
Preporučeno
Prema riječima generalne direktorice Direktorata za građevinarstvo Tatjane Vujošević izgradnjom podstičemo razvoj ekonomije i razvoja u društva cjelini.
„Zato kuće u kojima živimo, objekti u kojima radimo, aerodromi, putevi i željeznice kojima se krećemo, objekti telekomunikacionih i energetskih sistema, samo su dio liste različitih građevinskih objekata koje moramo, u slučaju zemljotresa, učiniti sigurnim i bezbjednim“, kazala je Vujošević.
Ona je poručila da su dobra građevinska praksa i sprovođenje propisa osnov otpornosti na zemljotres te da je neophodno da, nakon usvajanja novih građevinskih propisa, svi uložimo znatne napore kako bi se oni u cjelosti primjenjivali.
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić naveo je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova preduzelo niz aktivnosti u cilju preventivnih mjera.
„Vlada je u decembru 2017. godine donijela strategiju o smanjenju rizika katastrofa, a u decembru 2018. usvojila Nacionalni plan o zaštiti i spasavanju od zemljotresa“, kazao je Nuhodžić i istakao da na nivou države postoji oko 150 spasilaca za spasavanje iz ruševina.
„Najvažnije je da postoje jasno i precizno definisane procedure kako i ko reaguje u slučaju zemljotresa većih razmjera“, kazao je ministar Nuhodžić, dodavši da je Crna Gora izgradila sistem spasavanja i na lokalnom i na državnom nivou.
Podsjećanja radi, razorni zemljotres, koji se dogodio 15. aprila 1979. godine u 7:19 časova, imao je jačinu od sedam stepeni Rihterove skale, odnosno devet stepeni Merkalijeve. Potres tla trajao je deset sekundi i uglavnom se osjetio duž crnogorske i albanske obale, teško oštetivši stare gradove Kotor, Budvu, Herceg Novi, Bar i Ulcinj. U zemljotresu je poginula 101 osoba dok je više od hiljadu povrijeđeno, a oko 80 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.
