Radulović: U KCCG od juna laboratorija vrijedna 2,5 miliona eura

“Osim u Kliničkom centru u Ljubljani ne postoji nijedna automatizovana laboratorija na tlu Balkana, i to definitivno sada odvaja našu laboratoriju u odnosu na ostale“, rekla je Radulović u intervjuu agenciji MINA.

Ona je navela da je KCCG u renoviranje laboratorije i njenu automatizaciju uložio pet hiljada eura, a da su aparate dobili u suštini besplatno, preko četvorogodišnjih ugovora o nabavci materijala.

“Prostor je renoviran i izgleda beskrajno savremeno, ali ono što je najbitniji dio cijelog ovog procesa jeste automatizacija rada centralne laboratorijske dijagnostike“, kazala je Radulović.

Ona je objasnila da će se automatizacijom procesa značajno povećati produktivnost rada Centra, poboljšati kvalitet same dijagnostike i racionalizovati kadar.

“Biće nam potrebno manje potrošnog materijala, imaćemo manji trošak za komunalne dažbine. Imaćemo mogućnost da uzimanjem jedne epruvete dobijemo cijelu lepezu dopunske laboratorijske dijagnostike“, rekla je Radulović.

Ona je ukazala na mogućnost međunarodne akreditacije takve laboratorije.

“To znači da će svaki naš nalaz biti potpuno validan na tlu cijele Evrope, da nećemo imati potrebu da kontrolišemo laboratorijske vrijednosti koje smo dobili u nekoj referentnoj ustanovi, i moći će da predstavlja jednu odličnu bazu za dalja naučna ispitivanja, koja će biti validna za objavljivanje u bilo kom svjetskom časopisu“, kazala je Radulović.

To su, kako je istakla, značajni pomaci.

Najduže se čeka na kardiološki pregled

Govoreći o listama čekanja u KCCG, Radulović je navela da se najduže čeka na kardiološki specijalistički pregled, čiji je prvi slobodni termin 3. avgust ove godine.

Ona je kazala da se, kada je riječ o dopunskoj dijagnostici, najduže čeka kolonoskopija, za koju je prvi slobodan termin 25. avgust ove godine, kao i gastroskopija.

Radulović je navela da je 11. januara otvorena Poliklinika KCCG, nakon što je zbog COVID 19 duži period bila zatvorena.

Tada ih je, kako je rekla, sačekala lista čekanja od više od 40 hiljada pregleda koji su bili odloženi tokom perioda u kome je Poliklinika u potpunosti obustavila svoj rad.

“Nastojali smo da to riješimo dvostrukim radom, sa tako umornim kadrom. I taj dio, tih preko 40 hiljada pregleda, smo nadoknadili“, kazala je Radulović.

Ona je navela da se hitni uputi odmah odrađuju u Urgentnom centru, a postoje i uputi sa prioritetom, koji se zakazuju u takozvanim interventnim ambulantama.

“Ako je naznačeno da je za Urgentni centar, istog trenutka pacijent dođe u Urgentni centar. Ako se naznači da je to nešto što zahtijeva brži pregled, postoji poseban oblik upućivanja, i postoji takozvani klasični oblik upućivanja na specijalistički pregled“, objasnila je Radulović.

Najveći problem KCCG nedostatak kadra

Na pitanje koji su najveći problemi KCCG koje je uočila kada je došla na čelo te zdravstvene ustanove, Radulović je odgovorila da je najupadljiviji problem bio nedostatak ljudskih resursa.

Prema njenim riječima, brojnost medicinskog i nemedicinskog kadra KCCG je bila neadekvatna za potrebe koje su u tom trenutku imali.

Iz tog razloga, kako je navela Radulović, pojedini doktori i medicinski tehničari morali su da ostvare tokom mjeseca od osam do deset dežurstava kako bi adekvatno zbrinuli u tom periodu veliki broj oboljelih od kovida.

“Uviđajući to, prva od odluka koje sam donijela jeste da pomognemo onima koji su radili u kovid centru, tako što smo kao pomoćne upućivali i doktore iz drugih klinika“, podsjetila je Radulović.

Kako je dodala, posao u kovid centru dominantno su iznijeli internisti, anesteziolozi i infektolozi.

“Bilo je kolegijalno i neophodno da im pomognemo angažovanjem kolegama sa drugih klinika. To smo i učinili i makar za nijansu smanjili napor koji su imali u tom trenutku“, rekla je Radulović.

Jedan od problema sa kojim su se suočili, kako je navela, odnosio se na to da su određeni doktori prekinuli svoje edukacije, zbog toga što u tom trenutku skoro godinu nijesu bili na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gdje se obavljaju skoro sve specijalizacije u subspecijalizacije.

Radulović je kazala da je u decembru medicinski odbor ustanovio da nedostaje kadar na gotovo svim destinacijama u KCCG i da su nakon toga uputili zahtjev Ministarstvu zdravlja da im odobri specijalizacije i subspecijalizacije.

Dobili odobrenje za 44 specijalizacije i 42 subspecijalizacije

Ona je rekla da su dobili odobrenje da se raspiše konkurs za 44 specijalizacije i 42 subspecijalizacije i dodala da je to do sada najopsežniji konkurs koji je raspisan u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori.

“Tokom juna biće raspisan konkurs za specijalizacije kako bi se naši budući specijalizanti u septembarskom upisnom roku na Univerzitetu u Beogradu upisali na dalju edukaciju“, navela je Radulović.

Na pitanje na koji način bi se mogao spriječiti odlazak medicinskog osoblja u privatne zdravstvene ustanove i inostranstvo, ona je odgovorila da se to može učiniti na nekoliko načina.

“Pod broj jedan – moramo da popravimo finansijsku situaciju, odnosno moramo više da motivišemo doktore i medicinske tehničare“, kazala je Radulović, dodajući da je inostranstvo veliko tržište i za srednji medicinski kadar.

Prioritet, kako je istakla, treba da bude povećanje ličnog dohotka svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu.

“U privatno zdravstvo zaposleni odlaze zbog toga što imaju veća primanja, pri čemu ne moraju da obave onoliki obim posla koji moraju u javnom zdravstvenom sistemu, i obično se radi o medicinskim uslugama koji imaju možda manju mogućnost komplikacija“, rekla je Radulović.

Kako je navela, bolji uslovi rada, smanjenje broja dežurstava i pomoć za rješavanje stambenog pitanja, krucijalne su tačke koje bi motivisale nekog da ostane u KCCG, ali i u svim drugim bolnicama i domovima zdravlja u Crnoj Gori.

Do sada uspješno izliječeno 87 odsto kovid pacijenta

Radulović je kazala da je od početka epidemije u Crnoj Gori, od marta prošle godine, u KCCG bilo hospitalizovano oko tri hiljade pacijenata zaraženih koronavirusom.

“Ono što nas posebno raduje jeste da je oko 87 odsto pacijenata uspješno izliječeno i vraćeno na dalji tretman u kućnim uslovima, tako da je to jedan procenat sa kojim smo veoma zadovoljni“, dodala je Radulović.

Zdravstveni radnici tokom epidemije imali su veliki broj dežurstava i prekovremeno su radili, a, kako je navela, trenutna epidemiološka situacija i smanjenje broja inficiranih koronavirusom za njih predstavljaju značajno rasterećenje.

“Ovo je značajno rasterećenje u svakom smislu. Nije neophodan onoliki broj doktora i medicinskih tehničara po jednoj smjeni. Samim tim smanjiće se i broj njihovih dežurstava“, navela je Radulović.

Ona je kazala da doktori i tehničari, koji nijesu preko godinu koristili odmor, sada apsolutno zasluženo koriste godišnji odmor.

“Ono što je jako bitno za našu ustanovu jeste da su se naši specijalisti i subspecijalizanti vratili, odnosno nastavili svoje edukacije“, zaključila je Radulović.