Video
Crna Gora, nažalost, jedna je od zemalja u Evropi sa najvećom stopom obiljevanja od raka grlića materice! Takođe, ukoliko računamo koliko se na 100.000 ljudi razboli od raka, onda smo ponovo među prvima po broju oboljelih od ove zloćudne bolesti. Ove farapantne podatke za Standard je podijelio rukovodilac Registra malignih neoplazmi iz Instituta za javno zdravlje Rajko Strahinja, koji nam je kazao da i su u našoj zemlji najšešći oblici maligniteta rak pluća, potom tumori dojke, kože, debelog crijeva i mokraćne bešike. Crnogorci neznatno više obolijevaju od Crnogorki, što nije slučaj samo kod nas, jer su, kako objašnjava dr Strahinja, muškarci su više izloženi faktorima rizika, češće koriste duvan i alkohol…
“Kod žena u Crnoj Gori su tumori dojke, ubjedljivo, to je i u Evropi tako. Kod žena još tumor kože, debelo crijevo, pluća. Ono što je zabrinjavajuće je što imamo grlić i tijelo materice. Danas ne bi trebalo da bude tako. Mi smo jedna od zemalja sa najvećom stopom obiljevanja od raka grlića materice”, rekao je dr Strahinja.
Crnogorci najčešće obolijevaju od raka pluća, što u Evropi nije slučaj, jer što je veća kontrola pušenja manje je obolijevanja. Potom, tu su tumori kože, debelog crijeva i prostata.
Koliko uopšte ima takvih slučajeva u Crnoj Gori pokazuje Registar malignih neoplazmi, koji je počeo sa radom januara 2013. godine.
“Ovo je prvi put da u Crnoj Gori postoji pravi i ustanovljeni registar. 2012. godina je iskorišćena za pripremu. Koliko ima ima slučajeva raka u Crnoj Gori možemo govoriti o brojkama, ali u principu Registar ne radi iz godine u godinu jer nigdje u svijetu tako brzo da se radi. On se radi za tri godine unazad. Problem je što imamo problem sa radnom snagom, jer radim sam, pa sve ide sporije i teže, ali ne trpi kvalitet”, kazao je dr Strahinja.
Crna Gora ima više oboljelih od Srbije
Mi smo 2013. godine imali oko 2.500 slučajeva oboljenja – invazivni karcinomi, ako se ne računaju uobičajeni tumori kože, a ako se računaju onda je to 2.800. Ako računamo koliko se ljudi razboli na 100.000 stanovnika onda smo među zemljama dosta zastuljen rak.
“U regoinu smo najbliže Hrvatskoj, odnosno više od Srbije manje od Hrvatske. Ipak ne možete na osnovnu jedne godine utvrditi. Potrebno je nekoliko godina u nizu vidjeti da li postoje promjene, ali odmah Vam mogu reći da postoje promjene i da će biti rasta. Ovo je ozbiljna brojka”, rekao je naš sagovornik.
Kako objašnjava, rak je izraz koji podrazumijeva najmanje 100 različitih bolesti.
“Kada govorite generalno o raku napravi se dosta grešaka. Imate razlike u odnosu na koji organ zahvata- mozak, usna duplja, želudac, sve što možete da zamislite na tijelu može da ima malignitet. Druga stvar – od kakvih vrsta ćelija, koje vrste tkiva, čine taj rak. Tu imate nekoliko hiiljada podvrsta. Vrlo je komplikovano i onda kada se kaže šta je uzrok i ima li lijeka, jednostvano nije kod svih isti uzrok nego se razlikuje od lokalizacije do lokalizacije”, pojašnjava dr Strahinja.
Ukoliko se ide u krajnosti, može se reći da se rak grlića materice može izliječiti ako se rano otkrije, dok je sa druge za rak pankreasa ili pluća loša prognoza. Ipak, kako naglašava, ovdje se ne radi o izlječenju kao kod drugih bolesti – govori se o preživljavanju , odnosno vremenu koje pacijent živi bez simtoma, kada je bolest pod kontrolom.
Prevencija je najbitnija
Dr Strahinja navodi da je suština da se osoba ne razboli, a ne da se bolest rano otkije i da se liječi. Čovjek ima odgovornost i pravi svjesne izbore, ali to nije dovoljno.
“Može biti zdravstveno prosvijećen. Ja se individualno pravilno ponašam, ali ako moja okolina nije zdrava, na to ne mogu da utičem. Postoje neke stvari koje samo mogu sitemski da se riješe. To nije samo problem sa onkologijom i zdravstvom. Zdravlje nije samo odgovornost zdravstvene struke i medicine. To uopšte nije tako. Na zdravlje utiče mnogo više drugih oblasti i faktora”, tvrdi naš sagovornik.
Tu navodi ulogu zakonodavstva, Ministarstva ekonomije i finansija.
“Zašto? Zato što glavni uzročni faktor za rak je duvan. Sad, ako vama država ne uvede takve mjere i politike, poveća akcize i cijene na duvan i ne sporovodi Zakon o zabrani puštenja u zatvorenim i otvorenim prostorima, ja sam džabe nepušač. Kao pasivni pušač izložen sam nastanku raka, posebno pluća. U građevinarstvu, ako imate upotrebu azbesnih materijala, vi možete da provjetravate i usisavate svakih sat vremena, džabe. Ili ako je negdje izvor radona ispod vaše zgrade, vi na to sami ne možete da riješite”, pojašnjava on.
Vrlo mali procenat nasleđuje rak
Dr Strahinja kaže da se nadleđuje od 3 do 10 odsto.
“Činjenica je da svi preksoče pušenje, gojaznost, fizičku neaktivnost i alkohol i odmah pitamo koliko se nasleđuje. Dakle mali broj se dešava na osnovu genetske mutacije koja je prenijeta sa pretka. To imate kod raka deblog crijeva, karcinoma dojke i jeste viši rizik ako je u porodici neko imao. Npr za dojku, ako je majka, baka, majčina majka, onda jeste veći rizik za kćerku”, rekao je on.
Sa jedne strane, kako dodaje, imamo individaulani nivo prevencije. Po Evropskom kodeksu postoji 12 savjeta. Ukoliko bi ih jedan prosječan građanin EU primjenjivao najmanje 30 posto slučajeva raka bilo bi manje.
Drugi nivo je ono što društvo i institucije treba da urade da bi se nadodalo na ovaj individualni.
“Evo recimo, fizička aktivnost. Ne mogu ja da se jedanko time bavim u Podgorici prije 10 godina i u Štokholmu ili Amsterdamu gdje svi voze bicikla i gdje su parkovi čisti i uredni. Štetno je da se sve svede na pojedinca, jeste ali nije samo njegova odgovornost. Ako već imam cigarete na svaki ćošak, a ne bi trebalo, a cijena im je takva da mogu da ih platim, onda se može desiti da ja želim da prestanem. Ali gjde ja da pođem da mi pomogne da prestanem?“, pita se on.
U Crnoj Gori, kaže, ne postoji mogućnost da ljekar opšte prakse ili izabrani doktor propiše na recept nikotinske tablete, žvake, naljepnice. U pitanju je vrlo jaka zavisnost, poslije heriona najjača.
“Teško je ostaviti duvan, jer ako nemate sistem gdje imate savjetovanje, psihološku podršku, ljekove koji će zamijeniti taj nikotin koji vama izazva zavisnost. Nikotin ne izaziva rak, nikotin vas navuče na duvan, a rak izaziva ono što sagorijevanjem nastaje u dimu”, zaključuje dr Strahinja.
Preporučeno
J.Lasica
