Video
Djeca mnogo gledaju u ekran, jer je to besplatno i zbog toga bi država trebalo da im pruži besplatne sportske, kulturno-umjetničke i muzičke sadržaje i da učini sve da razviju svoje potencijale.
To je poručio ambasador dobre volje UNICEF-a za Crnu Goru, Antonije Pušić (Rambo Amadeus), na predstavljanju pjesme i spota „Birajmo šta gledamo“, koju je snimio zajedno sa mladim reporterima u okviru kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, koju sprovode UNICEF-a i Agencija za elektronske medije Crne Gore (AEM).
{youtube}MN3PpUF6Zc0{/youtube}
Pušič je kazao da je jedan od najvećih razloga, zbog kojeg djeca mnogo gledaju u ekran taj što je to besplatno.
„Sve aktivnosti, koje se njima nude moraju da plaćaju. Govorim o sportskim aktivnostima, kulturno-umjetničkim društvima, muzičkoj školi. Te aktivnosti su njima zabavne kao nekada, ali s obzirom na standard, koji nije visok, i s obzirom da to sve košta, djeca su praktično prepuštena tome da, umjesto da žive u normalnom i realnom svijetu, zabavu traže u virtualnom svijetu“, pojasnio je Pušić.
On je apelovao na društvo i državu da se djeci pruže besplatni sadržaji.
„To državu ne košta puno, a mnogo je gore da djeca ne prođu kroz jednu takvu „obuku“. Ipak će ta djeca za deset, 15 godina voditi ovu državu, po biološkom zakonu. Oko nas su budući premijeri, predsjednici, ljudi koji će da odlučuju. Zbog toga moramo da učinimo sve, da kod njih razvijemo sve potencijale. Država bi morala da se ugleda na Švedsku, Norvešku, na zemlje gdje su sve te aktivnosti za djecu besplatne“, ukazao je Pušić.
{youtube}Atp3af3cKFQ{/youtube}
Mladi reporter kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, Balša Božović, istakao je da mediji mogu da budu od koristi samo ako se pravilno i umjereno koriste.
„Mediji mogu biti sredstvo za sticanje novih znanja i uspostavljanja lakše komunikacije, ali mogu biti i opasno oruđe koje nam svakodnevno oduzima previše vremena nudeći pri tome često beskorisne i neprimjerene sadržaje“, kazao je Božović.
Mlada reporterka kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, Kristina Krivokapić, smatra da od ljudi i i njihovih izbora zavisi da li će mediji biti korisno sredstvo ili opasno oruđe.
„Zato, kroz ovu pjesmu šaljemo apel i djeci i roditeljima da biraju šta gledaju, da o tome razgovaraju i da kritički analiziraju sve medijske poruke“, rekla je Krivokapić.
Mladi reporter kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, Matija Sekulić je, osvrćući se na stih iz pjesme „Nije tome kriva digitalna tehnologija, modu ćera naša radoznala bilogija“, kazao da je društvo, posljednjih godina, pokazalo da je zavisno od medija.
„Zato poručujemo da bi trebalo da obratimo pažnju kako trošimo svoje vrijeme, tj. da ga pametnije organizujemo, da pored vremena provedenog ispred nekog ekrana ostane još vremena i za druge kreativne aktivnosti“, kazao je Sekulić.
On je istakao da učešćem u kampanji želi da promijeni društvo i „i da ukažem da je bolje da se vidimo, nego da komuniciramo preko telefona“.
„Zdravije je, ljepše i to nas čini živim“, poručio je Sekulić.
Mlada reporterka kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, Dunja Sekulović, kazala je da joj se posebno sviđa stih „A sve akcije i akrobacije su bolje bez aplikacije“.
„Mediji nam nude mnoštvo korisnih informacija, praktični su i nude brzu komunikaciju. Međutim, život je oflajn. Najljepša prijateljstva, ljubavi, druženja i igre su oflajn“, poručila je Sekulović.
Mladi reporter kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, Danilo Bulatović, istakao je da mu se najviše sviđaju stihovi o upotrebi pametnog telefona, koji kažu „Treba samo da ga palim, kad mi stvarno treba, u suprotnom od tehnike nema mnogo ljeba“.
„Ovi stihovi me podsjećaju na to da se sve više oslanjamo na znanje našeg telefona, a to zapravo znači da sve manje koristimo mozak“, smatra Bulatović.
Mladi reporter kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, Aleksa Mraković, naveo je da stih „A naš mozak ne smije biti usisivač, pretraživač traži da si zdrav plivač“, ukazuju da mladi treba da znaju da „plivaju“ u okeanu informacija, koje se danas nude u medijima.
„To zahtijeva da budemo medijski pismeni, da biramo šta gledamo, slušamo, čitamo i da to sve kritički analiziramo“, kazao je Mraković.
Mlada reporterka kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, Rosalinda Toska, smatra da mediji ne treba mlade da odvlače od drugih životnih sadržaja, kao što su bavljenje sportom, hobijima, druženje sa prijateljima, čitanje knjiga.
Mlada reporterka kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, Milica Vujošević, kazala je da je odlučila da se više okrene realnom svijetu i da nagovara druge da izlaze.
„Sada više idem na predstave, znam šta se održava. A prije sam, ono što me interesuje, uglavnom gledala na telefonu ili na kompjuteru. Pokušavam da sebe naviknem na to da što manje koristim društvene mreže i uspjevam u tome“, kazala je Vujošević
Kampanju medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo” je, uz podršku UNICEF-a, AEM pokrenula sa ciljem podsticanja razvoja medijske pismenosti djece i roditelja, kao i jačanja kapaciteta medija da prave kvalitetne medijske sadržaje s djecom i mladima i da na etički korektan način izvještavaju o svim pitanjima prava djeteta u Crnoj Gori.
Preporučeno
Izvor: Medijska pismenost
