Video
Nije bilo načina da se iscrpljenim građanima Crne Gore objasni da je lako donijeti odluku da se plate dupliraju, ali da će biti teško da one ne budu pokrivene radom i ekonomskim razvojem, već kreditima i pozajmicama. Zato su Milojko Spajić i Jakov Milatović lako iskoristili onu grudvu sa početka priče i pretvorili je u lavinu koja je mjeru dala na predsjedničkim izborima. Jasno je, dakle, da su im izbori u što kraćem terminu potrebni da zadaju završni udarac, i dođu do najavljene dvije trećine kontrole Parlamenta. A kad se taj cilj ostvari onda je sve ostalo lako.
Ipak, postoji zakonomjernost koja kaže da sve što se brzo stvori, zaradi, oblikuje… biva sklono i brzoj razgradnji, gubitku, razobličavanju…
Prve pukotine u PES-u pojavile su se još za vrijeme nominacije predsjedničkih kandidata kada je lider Milojko Spajić eliminisan kao kandidat, jer je, bez eufemizma rečeno, slagao da nema prebivalište u Beogradu.
Nije se izvinio građanima CG, niti partiji, ali je njegov partijski drug i drugi čovjek stranke priznao da se lider nije ponašao liderski. Milatović je naime saopštio da PES i njegov predsjednik Milojko Spajić “nijesu pokazali potrebnu dozu odgovornosti” u situaciji nastaloj nakon što je RIK Srbije obavijestila DIK Crne Gore da kandidat PES na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori ima prebivalište u Beogradu.
Budući predsjednik Crne Gore je tako označio sebe kao nekog ko ima tu “dozu odgovornosti”, te je nošen euforijom pred drugi krug predsjedničkih izbora, a i nakon pobjede rekao kako će biti predsjednik svih građana i da će to “dokazati” odlaskom sa stranačkih funkcija. To se nije desilo niti Milatović to više pominje, ali ga je na to podsjetio lider, vraćajući mu “milo za drago” opaskom da je kojim slučajem on pobijedio na izborima za predsjednika CG dao bi ostavku na sve stranačke funkcije.
„Mislim da je Milatović dovoljno odrastao da sam odlučuje. Ja bih lično, da sam pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora, razmišljao o raznim opcijama. Ako bih pobijedio u drugom krugu, uz podršku drugih partija, kao što je to uradio Milatović, možda bih razmišljao da zamrznem funkciju u stranci dok obavljam predsjedničku funkciju, kako bih bio predsjednik svih građana“, kazao je Spajić.
Uz to ga je, kako kažu u Zeti “pomazio dračom” pričom o dva lidera i namjerom da Evropa sad štancuje mlade lidere jer mu je to, po njegovom priznanju, pasija.
Ovaj suptilni dvomeč nastavljen je u razgovorima oko novog kandidata za gradonačelinka Podgorice, gdje je Milatović već bio viđen i predložen. Projekcija je bila da nakon parlamentarnih izbora Spajić preuzme Vladu, da Milatović bude prvi čovjek Glavnog grada, te da ostatak funcionera PES-a pokrije značajne pozicije na državnom ali i na lokalnom nivou.
Stvari se, kao što znamo, nijesu tako odigrale, pa su unutrašnje podjele i različite sfere uticaja počele da rastu.
Četverac u vrhu Evrope sad, Spajić, Milatović, Injac i Milović, imaju i različite vrijednosne sudove oko nekih vrlo važnih pitanja. Spajić je magistar finansijskog inženjeringa, deset godina je radio u inostranstvu, a poslije povratka u Crnu Goru bio je član savjetničkog tima Zdravka Krivokapića. Posbeno se istakao u odbrani pravoslavlja i Srpske pravoslavne crkve. Tokom 2020. godine, prije izbora učestvovao je u lobiranju u SAD za podršku SPC i srpskom narodu u Crnoj Gori.
Milovićev viralni video sa pohvalama na račun Putina, te oduševljenog razgovora sa novinarom Srpskog sveta Borisom Malagurskim o tome kako je NATO zločinačka organizaciji te o izdaji braće i ostali velikosrpski vokabular, otkrio je suštinu ovog vrlog pravnika.
Izabrani ali još ne inaugurisani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović magistrirao je ekonomiju na Univerzitetu Oksford, kao stipendista britanske vlade, radio je kao ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj. Potomak je učesnika NOB-a, ali i onih sa Mojkovačke bitke. Glasao je za nezavisnost Crne Gore, iako mu je otac bio u SNP-u koji je bio na drugoj strani. Odmah nakon pobjede na predsjedničkim izborima referisao se u odnosu na NATO, Kosovo i Srebrenicu i donekle zbunio borce za “srpsku stvar”, jer im nije vratio za podršku koju su mu dali. Za sada.
Bivša ministrka odbrane Olivera Injac, bila je predavač na predmetu bezbjednosti na privatnom Univerzitetu Donja Gorica. To je onaj isti fakultet kojeg su označavali kao “Milov i Vesov”, a radila je od 2000. do 2008. godine u Upravi policije kojom su rukovodili DPS kadrovi. Bila je vatreni promoter NATO-a i zagovornik evroatlanskih vrijednosti.
Peti igrač Evrope sad Filip Ivanović ima impresivnu biografiju i svakako ga u ovoj unutarstranačkoj borbi ne treba zanemariti. Mogao bi u određenim situacijama biti i game changer ali sudeći prema njegovim ranije iznijetim stavovima moglo bi se reći da je bliži Miloviću i Spajiću. Slovio je kao mogući kandidat za diplomatu u Vatikanu a doktorirao je u Norveškoj, na Odsjeku za filozofiju i religijske studije, predavač je na Univerzitetu Donja Gorica, u njegovoj biografiji se navodi da je predavač i gostujući profesor u Milanu. Osnivač je Centra za Helenske studije u Crnoj Gori…
Ivanović je sada već davne 2014. godine za ND Vijesti, čiji je inače kolumnista, tvrdio da pristupanje NATO-u “nije ni vojni, ni ekonomski, a ni moralni, interes Crne Gore, niti je to odraz njenog istorijskog ili budućeg identiteta”, te da se opasnost od terorizma ne smanjuje, već povećava ukoliko ste članica Alijanse.
U pomenutoj kolumni objašnjava da “Ideja da NATO donosi mir može biti prihvatljiva samo onima koji su spremni da opravdaju i nesrećnu floskulu „rat za mir“.
“Takav mir svijet posmatra svakodnevno u Iraku, Libiji, Siriji, što samo pokazuje da se Savez vodi geopolitičkim i ekonomskim interesima svojih najjačih članica, a ne nekom pacifističkom politikom i međunarodnim pravom. Kad god mu je to bilo u interesu, Savez je ignorisao međunarodno pravo i UN, što je, između ostalog, bio slučaj i s napadom na Jugoslaviju. Savjet bezbjednosti UN je i osnovan da se ne bi ponovila tragedija II Svjetskog rata, tj. da jedna država ili savez napada druge zbog sopstvenih interesa, a upravo je to glavno obilježje NATO angažmanâ”, ocijenio je tada Ivanović.
Ispisana preferencija pet funkcionera Pokreta Evropa sad pokazuje da imaju dijametralno ili samo umjereno različite stavove u odnosu na neka važna pitanja i vrijednosti koje bi se u nekim situacijama mogle produbiti i ugroziti stabilnost budućeg glavnog nosioca vlasti u Crnoj Gori, a time stvoriti uslove za još jednu katarzu na političkoj sceni naše države.
Zato se i nameće pitanje da li će PES uspjeti da se sačuva prije nego što poklopi sve ili će se, po ugledu na neke ranije političke činioce u Crnoj Gori, razgraditi prije konačnog uspjeha. Za takav eventualni scenario više neće imati već otrcani narativ da je DPS sve potplatio i uradio da razbije mašineriju sa velikim potencijalom, jer je DPS, u tom smislu, arhiviran. Kriva bi bila crnogorska pizma i nezasite ambicije pojedinaca.
Zapravo je izvjesno da će PES pobiijediti sve političke takmace na budućim izborima, ali je pitanje hoće li pobijediti sebe.
Preporučeno
