“Kao jedan od učesnika u diskusiji na sesiji odžanoj povodom predstavljanja knjige sjećanja učesnika napada na Dubrovnik i učesnika odbrane tog grada 1991-1992. godine, koju je Akcija za ljudska prava (HRA) organizovala u petak 5. decembra, potkrala mi se greška kada sam govorio na temu obrazovanja i udžbenicima koji govore o toj temi. Naime, kao jedan od autora, tada povučenog (čitaj zabranjenog) udžbenika za IV razred gimnazija u diskusiji sam pogrešno naveo ime Božene Jelušić, kao predsjednice tadašnjeg Savjeta za obrazovanje”, kazao je Rastoder.

Kako je dodao, međutim, nakon reagovanja uvažene Božene Jelušić i provjere, utvrđeno je da je tada predsjednik Savjeta bio Radovan Damjanović.

“Ovu priliku koristim da se javno izvinim Boženi Jelušić zbog činjenice da sam je nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama. Tim prije što se Božena Jelušić kao predsjednica Savjeta za srednje obrazovanje javno ogradila od odluke, da udžbenik ne ulazi u sistem obrazovanja i bila (po mojim saznanjima jedina članica Savjeta koja se usprotivila ovoj odluci”, istakao je Rastoder.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

Uhapšen Izet Draga, član UO MORSKOG DOBRA i funkcioner ALBANSKOG FORUMA

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

Direktor Uprave za saobraćaj podnio ostavku

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

PARLAMENTARNA VEĆINA IZGLASALA REKONSTRUKCIJU VLADE: Borovinić Bojović potpredsjednica, Zečević, Jojić i Vučurović novi ministri

On je kazao da su, prema raspoloživim dokumentima početne inicijative o “zabrani” udžbenika potekle od dr Šefketa Krcića i dr Stanića, tada prvaka jedne srpske stranke, međutim, kako dodaje, iza čitave hajke na udžbenik je stajao tadašnji “aktuelni vladajući vrh, koji se u njemu jasno i precizno prepoznao”.