Video
Nakon što su ambasadori Мiodrag Vlahović, Nebojša Kaluđerović i Željko Perović platili kaznu od 600 eura suspendovanoj službenici Mirni Nikčević, koja joj je izrečena zbog vrijeđanja vjernika Mitropolije crnogorske-primorske, reagovao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda. Kako se ističe u saopštenju, prava i sloboda ističe da je legitiman privatni čin svakog pojedinca odluka o sopstvenoj finansijskoj pomoći bilo kada i bilo kome. Međutim, kada se u kontekst ovog čina stavi objašnjenje da je jedan od motiva, koji je potrebno posebno obrazložiti, plaćanje kazne za lice koje se oglašava krivim za delikt diskriminatorne prirode, neminovno se nameće zaključak o nedopustivom odnosu, a ne samo kolegijalnosti i/ili empatiji kao motivu.
Preporučeno
“Ovo naročito u okolnostima kada je već bilo poznato da je cilj takvog ponašanja da iskaže uvrede prema određenom dijelu populacije u Crnoj Gori na naročito brutalan način (“…zapalila bih Sram i sva goveda tamo”), te kada se slično ponašanje manifestuje i nakon izvršenja same deliktne radnje za koju je kazna izrečena”, ističe Ombudsman.
Osim toga, u slučaju plaćanja kazne za utvrđeni delikt bila bi iskompromitovana svrha sankcije koju u svojoj odluci izriče sud, imajući u vidu da je ona usmjerena prema počiniocu “da bi se izrazio društveni prekor prema njemu zbog izvršenog prekršaja i da se utiče na njega i sva ostala lica da ubuduće ne čine prekršaj”.
“Tako bi i sama najava plaćanja kazne (čak i da to nije učinjeno) upućivala jasnu poruku javnosti o faktičkom nekažnjavanju u situaciji kada osnovni teret sankcije dobrovoljno i nedvosmisleno preuzima neko drugi, a ne onaj kome je izrečena, sa ciljem da počiniocu olakša položaj, koji je nastao upravo kao posljedica izvršenog delikta. Kada se to čini sa najviših diplomatskih adresa, pa čak i u personalnom kapacitetu, to može imati ozbiljne posljedice na sve buduće slučajeve sa sličnom pozadinom, a naročito na homogenost crnogorskog društva u osudi ovakvih akata i prihvatanje najviših civilizacijskih i evropskih vrijednosti kada su ovakve pojave u pitanju”, dodaje se u saopštenju.
Jedan dio zajedničkog saopštenja dilpomata izdatog ovim povodom Institucija bezrezervno podržava, naročito kada se zahtijeva odlučna borba protiv svih oblika mržnje i netolerancije u Crnoj Gori, bez obzira od koga potiču i prema kome su upućeni, što ni u kom slučaju ne znači da to treba činiti podrškom onima koji takve delikte podstiču ili izvršavaju.
“O takvom opredjeljenju svjedoče brojni primjeri iz prakse institucije u kojima se na direktan i konkretan način vrši osuda takvih akata”, zaključuje se.
