Video
„Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine“, poručio je ministar prosvjete Miomir Vojinović na otvaranju današnjeg događaja u Eko-zgradi UN-a.
Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa podsjetila je da je godišnji izvještaj Evropske komisije za 2022. godinu preporučio Crnoj Gori da usvoji plan s jasnim budžetom za niz obrazovnih reformi kako bi se na svim nivoima svoj djeci obezbijedilo kvalitetno, inkluzivno obrazovanje.
„Ova sveobuhvatna Analiza sektora obrazovanja, koja je sada dostupna zahvaljujući zajedničkoj inicijativi Ministarstva prosvjete i UNICEF-a, prvi je korak u tom pravcu“, poručila je Popa i najavila finansijsku podršku EU od milion eura za buduću strategiju obrazovanja i aktivnosti na tom polju sa UNICEF-om i Vladom Crne Gore.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander istakao je nekoliko ključnih nalaza ove Analize poput toga da je dvoje od troje djece u Crnoj Gori u osnovnim školama s nedovoljnom infrastrukturom; da je u prosjeku šesnaest učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama; da tek svaki četvrti nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj; kao i da djeca koja rastu u siromaštvu u mnogo manjem broju idu u vrtić, osnovnu i srednju školu.
„Ovi podaci ukazuju da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama. Ulaganje više sredstava u kontinuirano, stručno usavršavanje svih nastavnika je prioritet ako želimo bolji kvalitet obrazovanja. Za smanjenje siromaštva u Crnoj Gori, mora se pružiti kvalitetno obrazovanje svoj djeci iz siromašnih porodica, romskoj i djeci sa smetnjama u razvoju i to od prvih godina života“, poručio je Santander.
Učenica Srednje medicinske škole u Podgorici Jelena Jovanović pozvala je na digitalizaciju obrazovanja, jačanje vaspitne uloge škole, pružanje veće podrške mentalnom zdravlju i socio-emocionalnom razvoju učenika i bolje pripremanje đaka za konkretne poslove.
„Budite svjesni da ćemo mi zamijeniti vas, u svim državnim i privatnim institucijama, pa ne bi valjalo da naše znanje tada bude kao vaše sada, čast izuzecima“, poručila je Jovanović.
Predsjednica NVO Prosvjetna zajednica Olivera Leković podsjetila je da su nastavnici u Crnoj Gori, ne tako davno, zajedno s ljekarima bili među najcjenjenijim profesijama i da je tada i društveni status nastavnika i kvalitet obrazovanja bio bolji nego danas.
Ona je svoje izlaganje završila porukom crnogorskoj javnosti, današnjim i budućim donosiocima odluka u Skupštini i Vladi Crne Gore: „Ako nastavimo da ne ulažemo u nastavni kadar i školsku infrastrukturu, ako nastavnika ne uključujemo u proces planiranja i odlučivanja obrazovnih politika, ako u obrazovanju ne zapošljavamo ljude po principu meritokratije, bićemo sve dalji od našeg cilja – stvaranja društva znanja u kojem svako dijete ostvaruje pravo na kvalitetno, inkluzivno obrazovanje“.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović istakao je da jedino zadovoljan prosvjetni radnik može dati maksimum u učionici i na taj način doprinijeti da se reforma realizuje.
„Poruka Sindikata prosvjete je da reforme obrazovanja, može i mora da iznese samo dobro obučen i motivisan nastavnik. Sindikat će uložiti svo svoje znanje i trud da se u narednom periodu popravi status prosvjetnog radnika kroz uvećanje plata i bolje regulisanje pravne normative prilikom zapošljavanja nastavnika“, poručio je Božović.
Izvršna direktorka Udruženja „Roditelji“ Kristina Mihailović podsjetila je da su škole i vrtići u većini opština prebukirani. Poručila je da sistem ocjenjivanja mora da se poboljša, da postignuća učenika u odnosu na druge zemlje moraju biti veća, kao i pristup obrazovanju za djecu iz siromašnih porodica. Pozvala je na jačanje kvaliteta inkluzivnog obrazovanja za djecu sa smetnjama u razvoju.
Preporučeno
„Donosioci odluka moraju da postanu svjesni da je ovo prioritet nad prioritetima, što do sada nije bio slučaj. Na primjer, u posljednjih šest godina Vlada je potrošila svega 30 miliona eura za školsku instrastrukturu“, zaključila je Mihailović.
