Rudović: Ko želi da ućutka novinare, taj želi da pokori cijelo društvo

Govoreći o sve učestalijoj praksi pojedinih medija koji zloupotrebljavaju svoju moć i javni prostor koriste da siju mržnju, naš sagovornik upozorava da to može dugoročno da nanese štetu crnogorskom društvu.

“Uloga države je da uredi ambijent za slobodno i profesionalno novinarstvo, a ono bez samoregulacije ne može da dođe do punog izražaja”, ističe Rudović.

Prema njegovim riječima, „onaj ko želi da ućutka novinare, taj želi da pokori cijelo društvo“.

“A svako zdravo i funkcionalno društvo počiva na slobodi izražavanja. Napadima na novinare se želi zaustaviti razvoj Crne Gore i postići da ona bude zarobljenik poslušničkog mentaliteta. Dužnost je svih nas da se tome stane na kraj”, poručuje Rudović.

Kad ste imenovani na funkciju v.d. generalnog direktora Direktorata za medije, iz resora kojim rukovodi Tamara Srzentić rečeno je da očekuju od Vas da „najefikasnije odgovorite na izazove koji se odnose na medijsku oblast u cjelini“. Koji su to najveći izazovi sa kojima se trebate suočiti i gorući problemi u ovoj oblasti?

RUDOVIĆ: Prije svega, riječ je o pripremi medijske strategije 2022-2026, kao prvog dokumenta takve vrste u Crnoj Gori u kojem zajednički, sa predstavnicima civilnog društva, medijskih udruženja, nezavisnih regulatora, Javnog servisa i pravosuđa, treba da definišemo ključne ciljeve u narednom periodu i mjere koje će dovesti do ispunjenja tih ciljeva. Kao što znate, crnogorsko društvo ima sve izraženiji problem sa dezinformacijama i govorom mržnje, polarizacijom na javnoj i medijskoj sceni, prijetnjama i napadima na novinare, slabašnom samoregulacijom koja još nije objedinila sve relevantne medije.

Finansijska održivost medija je takođe veliki izazov, nelojalna konkurencija, socijalni položaj novinara i uslovi za njihov rad, snaženje uređivačke nezavisnosti Javnog servisa i definisanje modela za zaštitu Javnog servisa RTCG od političkog uplitanja. To su naše slabe tačke i naša je obaveza da u medijskoj strategiji nađemo najbolje odgovore na njih. U radnoj grupi smo posvećeni cilju i veoma sam zadovoljan pristupom zadatku koji je pred nama. Cilj je da Crna Gora stvori ambijent za slobodno i profesionalno novinarstvo, zbog čega nas raduje što imamo podršku stručnjaka Savjeta Evrope, kroz JUFREX program, zajednički projekat Savjeta Evrope i Evropske Komisije.

Ministarstvo je već počelo da radi pravilnik za Fond za podsticanje medijskog pluralizma i raznovrsnost medija, a čije osnivanje se očekuje uskoro. Što je urađeno po tom pitanju, da li će biti urađen na vrijeme i kako vidite da će Fond da pomogne medijima u našoj zemlji?

RUDOVIĆ: Pravilnik je spreman, a javni konkurs za štampane medije i internetske publikacije biće vrlo brzo raspisan. Informisan sam da je AEM pripremio što je potrebno za raspisivanje konkursa za TV i radio stanice. Zakon o medijima nas obavezuje da izdvojimo 0,09 odsto tekućeg budzeta za Fond za medijski pluralizam. Jednom godišnje se dijeli novac medijima za projekte koji su od javnog interesa, a koji su precizno pobrojani u zakonu. Riječ je o nešto više od 800.000 eura, od čega AEM dijeli 60 odsto TV i radio stanicama, a Ministarstvo 40 odsto štampanim medijima i portalima. Od toga se po pet odsto dijeli za mehanizme samoregulacije.

Mogu se prijaviti samo mediji upisani u evidenciju, koji nemaju zaostalih obaveza prema državi i regulatorima. Smisao Fonda je da ohrabrimo medije da se bave temama od javnog interesa, od ekonomije, evropskih integracija i borbe protiv korupcije do zaštite manjinskih naroda od diskriminacije, kulture, nauke, društvene integracije ranjivih grupa…

Što očekujete od izmjena i dopuna medijskih zakona? (prijedloga Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Zakona o izmjenama i dopunama zakona o medijima i prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG?

RUDOVIĆ: Prije svega, da dobijemo optimalan zakonski okvir za novinare i medije. Da zajednički, u radnoj grupi u kojoj su i predstavnici medijske zajednice i NVO, a u saradnji sa stručnjacima Savjeta Evrope, nađemo prikladniji model za zaštitu novinarskih izvora, da stvorimo preduslove da izbor Savjeta Javnog servisa osigura stvarnu uredničku nezavisnost RTCG, da nezavisnost regulatora audiovizuelnih medijskih usluga takođe bude dovedena na optimalan nivo, da se usaglasimo oko modela za održivost lokalnih javnih servisa. Najnoviji primjer Radio Cetinja, kojem prijeti blokada računa zbog duga za poreze i doprinose, nam govori koliko tu ima problema. Ovo su samo neka od pitanja koja će biti u našem fokusu.

Medijska scena u Crnoj Gori duboko je polarizovana i u osjetljivom političkom momentu pravi se duboki jaz u društvu. Da li Vas to zabrinjava, te što se može očekivati od Direktorata kojim upravljate u smislu regulacije medija? Da li se razmatra o nekom tijelu u kom će se konačno objediniti predstavnici svih medija i da li je to moguće?

RUDOVIĆ: Mediji i novinari imaju pravo da iznose svoje stavove, u urednički i drugim komentarima, o bilo kom akteru na javnoj sceni. Imaju pravo da podrže ovu ili onu politiku, to je nešto što je prirodno u razvijenim demokratijama kojima težimo. Ono na što nemaju pravo je da poluinformacijama, izmišljotinama i na sve moguće načine, bez argumenata, diskredituju zagovornike drugačije politike. Ta praksa zloupotrebe medija truje javni prostor i može dugoročno da nanese štetu crnogorskom društvu.

Mislim da nam je potrebno da više razgovaramo i da prihvatimo mogućnost da je naš oponent možda u pravu. Tolerancija je potrebna crnogorskom društvu više nego ikad, a naši mediji u tom pogledu imaju najvažniju ulogu. Efikasna i kredibilna samoregulacija, kojoj su podvrgnuti svi relevantni mediji, je korak koji ne može biti preskočen. Uloga države je da uredi ambijent za slobodno i profesionalno novinarstvo, a ono bez samoregulacije ne može da dođe do punog izražaja. Najuticajnijih mediji imaju svoje ombudsmane, postoji jedno samoregulatorno tijelo koje nije uspjelo da okupi sve medije, tako da zasad imamo polovična rješenja. Mislim da će proći još neko vrijeme dok medijska zajednica ne postigne dogovor. Nesporno je da će i država i naši međunarodni partneri nastaviti da podstiču dogovor.

Napadi na novinare su učestali u posljednje vrijeme. Da li ste stava da novinari treba da budu pod posebnom zaštitom i da se napad na njih tretira posebno?

RUDOVIĆ: Jedno od poglavlja medijske strategije posvećeno je pronalaženju odgovora na napade na novinare, prijetnje i svaku vrstu nasilja kojom se želi osujetiti profesionalan rad medija u javnom interesu. Jedna od opcija koja se pominje je pooštravanje kaznene politike za ta krivična djela. Nikada nijedno društvo koje želi da ide naprijed neće pristati na atmosferu straha. Onaj ko želi da ućutka novinare, taj želi da pokori cijelo društvo, a svako zdravo i funkcionalno društvo počiva na slobodi izražavanja. Napadima na novinare se želi zaustaviti razvoj Crne Gore i postići da ona bude zarobljenik poslušničkog mentaliteta. Dužnost je svih nas da se tome stane na kraj.

Zabrinjava li Vas činjenica da je sve više slučajeva verbalnih i fizičkih napada ili prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara i medijskih radnika? Dio ovih napada motivisan je neslaganjem i otvorenom mržnjom prema uređivačkoj politici medija ili radu novinara što pokazuje veliko nerazumijevanje prema ulozi koju mediji i zaposleni u njima imaju u demokratskom društvu. Kako to komentarišete?

RUDOVIĆ: Naravno, i zato se vraćam na tezu da moramo da se naučimo toleranciji. I građani i svi koji su na javnoj sceni, a novinari i mediji da je njihova najbolja odbrana poštovanje Kodeksa.

Nikome nije od koristi crtanje mete

Što mislite o selektivnom pristupu kada je riječ o napadu na novinare. Mediji i esnafska udruženja, te NVO sektor često se „prave mrtvi“ kada se dogodi napad na novinara koji nije iz „njihovog tabora“. Da li će Ministarstvo, sada kada je aktiviran Direktorat za medije preuzeti aktivnu ulogu u odnosu na kolege koje bivaju izložene nasilju zbog izvještavanja.

RUDOVIĆ: Ne postoji opravdanje da novinar ili bilo ko bude izložen nasilju. Naša uloga je da u komunikaciji sa medijskom zajednicom i svim zainteresovanim stranama stvorimo ambijent za slobodno novinarstvo, a zadatak novinara je da budu svjesni svoje odgovornosti i da imaju argumente i dokaze za sve što objave. Tražiti od medija argumente je jedno, ukazati da su eventualno prekršili Kodeks je poželjno, razmjenjivati mišljenje o tome takođe, ali stvarati atmosferu linča i crtati mete, to je nešto sasvim drugo. To nikome nije od koristi.

O spornim medijima iz Srbije

Mediji iz Srbije „Happy TV“, „Pink M“, „Pink Plus“ i „Pink“ konstantno krše standarde propisane Konvencijom o prekograničnoj televiziji i Direktivom o AVM uslugama, ali se i dalje emituju u Crnoj Gori, a AEM ne preduzima aktivnosti kako bi zamračila te programe. Kako to komentarišete i da li smatrate da je govor mržnje koji je usmjeren ka našoj zemlji alarmantan i dovoljan razlog da se rad ovih emitera ograniči ?

RUDOVIĆ: Širenje mržnje je uvijek alarmantno. Prema jednoj naciji, vjeroispovijesti ili pojedincu. Svjedoci smo ukazivanja na kršenje etičkih normi od nekih medija iz regiona i važno je znati da je to nadležnost nezavisnog regulatora i eventualno pravosudnih organa. Mislim da Crna Gora treba da se dogovori što je interes našeg društva i države, pa da, shodno tome, svako bude na mjestu koje je zaslužio.