Video
Međutim, kako je rekao, različiti ljudi, koji predstavljaju te subjekte, različitih su nijansi identitata, političkih ambicija i afiniteta, što se odražava na nejedinstvo ili nepostojanje jasno definisane zajednice. Tu je i neriješeno ustavno pitanje, koje treba tek da se riješi, ali ni to nije jednostavan proces.
“Crnogorska zajednica na Kosovu je malobrojna. To jeste jedan dio problema u smislu predstavljanja zajednice u politici i civilnom društvu. Zajednica ne postoji sa jasno razvijenim identitetom. Postoji dosta ljudi porijeklom iz Crne Gore, ali ne postoji jasno definisana zajednica u identitetskom smislu, što ne mora biti etnički definisana zajednica. Koncept zajednice ljudi koji vode porijeklo iz Crne Gore postoji, ali ne na nivou zajednice, ne postoji jedno selo gdje možemo reći da je difinisana zajednica, odakle proističe jedan dio problema ili ključni problem”, istakao je Šabović.
Drugi dio problema, smatra Šabović, jeste odnos među crnogorskim subjektima, među ljudima koji vode te subjekte.
“Različiti ljudi predstavljaju različite nijanse identiteta te zajednice. Ustavno pitanje nije riješeno i to doprinosi konfuziji, zatim lični animoziteti postoje, politički afiniteti, koji se mijenjaju i nijesu uvijek isti. Tu su i ambicije, neko smatra da je zaslužio više i da napreduje u političkom smislu više nego što jeste, a to je sve kombinacija faktora koji dovode da je neizbježno imati ovakvu situaciju”, dodao je Šabović.
On naglašava da Uprava za dijasporu radi na objedinjavanju iseljenika i njihovom jačanju u zemljama u kojima žive, na ostvarivanju većih prava u tim državama i ekonomski i politički.
“To je urađeno i na Kosovu. Na inicijativu Uprave za dijasporu i Ambasade Crne Gore formiran je koordinacioni odbor. Jedno vrijeme je funkcionisao. Ključni faktori u njemu su dva subjekta: Udruženje Crnogoraca Kosova i Udruženje Lovćen, u toj koordinaciji su i ostvareni neki projekti, kao što je otvaranje Razvojog centra Crnogoraca, koje jeste bila inicijativa Udruženja Crnogoraca Kosova, ali je krajnja realizacija bila zajednička.
Ne želim da ulazim u sukobe, ali moram pomenuti da sam reagovao na jedno pominjanje u medijima ambasadora Ferhata Dinoše u negativnom kontekstu, čemu nema mjesta.
Istakao bih da je ambassador Dinoša, od prvog dana dolaska u Prištinu, radio na tome da nam pomogne i da nas ujedini i nema razloga da bilo ko omalovažava, osporava i kritikuje njegov rad i njiegovu ličnost jer je on zaista ključni faktor svega dobrog što je urađeno na Kosovu kada se radi o crnogorskoj zajednici”, istakao je Senad Šabović u razgovoru za RTK2.
Šabović je govorio i o zaključcima Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima na redovnoj godišnjoj sjednici, održanoj tokom protekle sedmice.
Preporučeno
Savjet će predložiti Vladi izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu za lakše sticanje državljanstva za iseljenike, ali i o sticanju biračkog prava.
