Općinski sud u Sarajevu, u svojoj presudi od 28. novembra navodi da je, s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, stekao dojam da tuženi (BIRN) nisu postupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno.
Općinski sud u Sarajevu donio je prvu presudu u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u ovom slučaju po tužbi izvršnog direktora Foruma slobodnih građana „Luča“ Nebojše Mrvaljevića,u kojoj je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović je u amaterskom uratku, objavljenom sredinom novembra 2022. godine u sklopu BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ na sajtu BalkanInsight, kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević – i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević- Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić.Crna propaganda
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, po recepturi hibridnog djelovanja, kojim je novinarka koncerna Vijesti, uz podršku urednice Balkaninsight-a Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke istog medija, i regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.
Nakon velikog pritiska javnosti, apsolutnog ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice BIRN-a, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.
Ćutanje BIRN-a koje je trajalo mjesecima, ali i kasnije „posipanje pepelom“, na brojne reakcije iz Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana upućivalo je na zaključak da targetiranje građanskih aktivista i antifašista u Crnoj Gori nije bilo slučajnost.
Izjednačavanje građanskih aktivista i profesionalnih novinarki sa ljudima iz ekstremnih nacionalističkih organizacija povezanih sa Crkvom Srbije i fundamentalističkih islamskih grupa iz Rožaja i Plava bio je samo nastavak narativa koji je odavno sprovodio koncern Vijesti.
Narativa o navodnom crnogorskom ekstremnom nacionalizmu kojim se relativizuje sve agresivniji srpski klero-nacionalizam.
Riječ je bila o prizemnoj, ali vrlo intenzivnoj crnoj propagandi sa ciljem da se crnogorski suverenisti – ne samo pojedinci već i organizacije i mediji koji se programski zalažu za građansku i multietničku Crnu Goru – obilježe kao ekstremisti i izjednače sa brojnim stvarnim ekstremistima, pravoslavnim bratstvima i organizacijama koje su puki instrumenti velikodržavnog projekta koje logistički podržavaju zvanični Beograd i Moskva.
S obzirom na zakašnjelo postupanje BIRN-a i uklanjanje mape usljed nedostatka relevantnih dokaza i izvora, a imajući u vidu načine na koje su neki ljudi okarakterisani u tom izvještaju, može se vrlo argumentovano, na osnovu toga kome je ovakvo istraživanje služilo, govoriti i o široj koordinisanoj akciji.
Ona je zadovoljavala sve elemente crne propagande, ali i hibridne prijetnje, koja ima karakteristike sistema oformljenog u Rusiji još tokom prvog mandata Vladimira Putina, a koji je podrazumijevao da se stvar koja se želi etablirati kao istina plasira kroz respektabilne organizacije koje su vidljive i poštovane u zapadnom svijetu.
Da se radilo o namjeri, što se između ostalog i navodi u jednoj tužbi, govori i činjenica da je Jovanović dan nakon objavljivanja skandaloznog izvještaja, 17. novembra 2022. godine u emisji „Boje jutra“ u pregledu štampe potvrđujući da je autorka izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremistickih grupa na Balkanu“ za Crnu Goru, najavila proširivanje mape i eksplicitno tvrdila da su se na njenoj listi „našli svi koji su trebali“.
Takodje je i Tomović, nekoliko dana kasnije u emisji „Načisto“ od 24. novembra 2022. godine na TV Vijesti, svoje učešće i doprinos prilikom izrade i objave spornog izvještaja učinila nespornim kroz prihvatanje i potvrđivanje rada Jovanović, kao što je i saopštila da prilikom izrade izvještaja nije korišćena naučno prepoznata ili esnafski prihvaćena metodologija.
Posipanje pepelom
Nakon oko deset mjeseci ćutanja, više revizija koje su dokazale da je skandalozni izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti upravo to – skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra prošle godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija i ribrendirao cijeli projekat.
Na istoj web adresi na kojoj je od sredine decembra 2022. godine pisalo da je projekat Balkanske istraživačke reporterske mreže „Mapiranje krajnje desnih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ na nezavisnoj reviziji, osvanuo je novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17.
Na stranici projekta, pod nazivom „Naučene lekcije“ BIRN se pravdao da im nije nikada bila namjera da blate ili označavaju bilo koju organizaciju ili osobu, niti da stvaraju vještačku ravnotežu uključivanjem različitih organizacija.
BIRN, doduše priznaje da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama”.
“Umjesto toga, BIRN se odlučio osloniti na ekspertizu lokalnih novinara koji su već u prošlosti detaljno pratili ove grupe i posjeduju značajno znanje, ne samo o konkretnim organizacijama, već i o opštem kontekstu u kojem djeluju”, navodi se na sajtu projekta.
Iako se BIRN u trakatu o „naučenim lekcijama“ nije libio da crnogorske medije koji su o ovom skandalu izvještavali mjesecima nazove tabloidnim, zapravo su nehotice i sami priznali da su objavili laž.
U prvobitnom opisu projekta, objavljenom u novembru 2022. godine, pisalo je da su interaktivna mapa i baza podataka nastale „upotrebom pažljivo skrojene metodologije“.
Odlučili su, kažu u BIRN-u, u inoviranom projektu da provjere sve organizacije sa izvorne mape, kako bi utvrdili ispunjavaju li kriterijume ekstremno desnih organizacija prema novoj metodologiji. Kao rezultat toga, broj organizacija na prvobitno objavljenoj mapi i broj grupa u novom izvještaju smanjio se za 54, sa 71 na 17, a sekcija pod nazivom Crna Gora ostala je potpuno prazna.
Deset i po mjeseci nakon njenog nastupa u jutarnjem programu televizije Vijesti, objavljivanjem „novog projekta“ BIRN-a iz kojeg su nestale „lokalne ekspertize“ Jelene Jovanović, njene riječi izgovorene toga jutra otkrile su dosta toga, ali i potvrdile višemjesečna pisanja tadašnje Pobjede u vezi sa njenim skandaloznim uratkom.
Presuda
Općinski sud u Sarajevu, u svojoj presudi od 28. novembra navodi da je, s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, stekao dojam da tuženi (BIRN) nisu postupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno.
“Tužitelj je zbog svog ranijeg radnog angažmana u policijskim strukturama Crne Gore, a zatim i zbog svog aktivizma u nevladinom sektoru bio izložen interesu medija i javnosti na šta ukazuju izvedenih materjalni dokazi (kolumne, osvrti i intervjui ličnosti i javnog i političkog života kako Crne Gore, tako i regiona), a i sama tema ekstremizma je od javnog interesa. Medutim, navedeno ne znači da se iskljuöivo zbog činjenice što se radi o temi od javnog značaja i povezanosti tužitelja, u medijskom prostoru mogu iznoositi činjenice o djelovanju tužitelja koje nije ni tačno, ni provjereno. Prednje je naročito od značaja kad se ima u vidu da neobjavljivanje ovih informacija nije bilo povezano sa mogućnosti nastanka bilo kakve štete, dok je s druge strane objava istih povlačila za sobom štetu po ugled tužitelja. Javnost ima interes da bude obavještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali se taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerom informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo”, navodi se u presudi.
Stoga, kako piše u presudi Općinskog suda u Sarajevu „cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužitelja i njegovog označavanja kao ekstremiste predstavljaju klevetu“.
Stoga se, kako je odlučio sud u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate iznos od 1.500 konvertibilnih maraka sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 14.02.2023. godine kao dana podnošenja tužbe, pa do konačne isplate, te da o svom trošku na internetskoj stranici prvotuženog (BIRN) objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
Sud je, kako se navodi u presudi, do utvrđenja da su informacije o Mrvaljeviću kao pripadniku ekstremističke grupe klevetniče, došao cijeneći da je tokom postupka utvrđeno i da je ovim navodima tužiteljevom ugledu nanesena šteta.
U pogledu prigovora pasivne legitimacije na strani drugotuženog Denisa Džidića sud je to našao neosnovanim.
“Naime, nije sporno da drugotuženi nije autor navedene interkativne mape za Cmu Goru, niti je glavni i odgovorni urednik prvotuženog. Kako to proizlazi iz uvodnog njegovog kazivanja isti je predstavnik regionalne agencije BIRN-a za BiH. Medutim, isti je na navedenoj održanoj konferenciji prezentirao navedene podatke. Dakle, kao lice koje je vršilo na odredeni način nadzor nad sadržajem tog izdržavanja pronio je izražavanje neistinitog sadržaja, što ga čini pasivno legitimisanim u ovom postupku”, navodi se u presudi.
Tužbe i u Crnoj Gori
Protiv autorke skandaloznog BIRN-ovog uratka, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jvanović, i bivše urednice balkanInsighta Dušice Tomović, za povredu časti, ugleda i dostojanstva vodi se više postupaka pred Osnovnim sudom u Podgorici.
Osim Mrvaljevevićeva njih su tužile novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković.Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije
Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.
Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.
No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru 2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.
U jednom od tih pisama devetoro targetiranih istakli su da je na toj mapi, kada je Crna Gora u pitanju „napravljena gnusna obmana i plasirana neviđena laž prema međunarodnoj javnosti“.
Oni u tom pismu navode da su im zbog toga životi, kao i životi njihovih porodica, ugroženi, te da je pred međunarodnom, regionalnom i domaćom javnošću narušen njihov ugled, lični i profesionalni kredibilitet, kao i da je BIRN-ov izvještaj izazvao lavinu prijetnji i govora mržnje brojnih ekstremista upućenih direktno njima.
Potpisnici pisma tada su istakli da ih je BIRN, označavajući ih kao ekstremiste i članove desničarskih organizacija bez ikakvih dokaza, izložio i suprotstavio pravim ekstremističkim organizacijama, među kojima su ljudi sa krivičnim dosjeima poput ratnih zločina, šverca droge i ubistava.
“Objavljivanjem imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušen je naš ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrožena bezbjednost kako naša tako i naših porodica i oklevetali ste nas. Zahtijevamo i da uklonite imena neformalne feminističke grupe „Bogougodnice“, kao i nepostojeće organizacije „Komite i patriote Crne Gore“. Zahtijevamo i javno izvinjenje”, navodi se u pismu BIRN-u 21. novembra 2022. godine, koje su potpisali Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.
Kao dokaz sudu je dostavljen email od 21.novembra 2022. godine upućen sa adrese Krsmanović sa zahtjevom, pritužbom i pojedinačnim ovlašćenjima građanki i građana Crne Gore koji su se našli na mapi BIRN-a objavljenoj na njihovom sajtu..
Na posljednje ročište, po tužbi novinarke Krsmanović, Jovanović i Tomović nijesu se ni pojavile , pa je sudija morao narediti njihovo saslušanje 28. marta.
Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.
Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.
Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.
Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.
Preporučeno
“Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj”, kazala je advokatica Laković.
Video