Video
Najavljeno izmještanje jedne grupe opšte-obrazovnih predmeta iz kategorije obaveznih u izborne, u okviru pojedinih modularizovanih obrazovnih programa u srednjim stručnim školama, izazvalo je burne reakcije Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta koji tvrde da će takav program dovesti u pitanje koncept građanskog društva, a umjesto slobodnih građana stvarati podanike.
Preporučeno
Iz Centra za stručno obrazovanje, pak, tvrde da su pozicije pojedinih predmeta jasno određene potrebama obrazovnog programa ponaosob, te da izuzev pet obaveznih programa, pozicije ostalih se definišu u skladu sa stadardima zanimanja koje pišu poslodavci.
Predsjednik Udruženja i član Sindikata prosvjete Slobodan Savović tvrdi da izmještanje istorije, geografije, sociologije, filozofije i pojedinh umjetničkih predmeta ne može ni u jednom smislu koristiti i biti u interesu učenika, već da će neinformisanje iz ovih oblasti kroz obrazovni sitem usloviti da će nove generacije biti prepuštene sebi, a “stavove i vrijednosti će usvajati pod uticajem društvenih mreža i drugih masovnih medija“.
On postavlja i pitanje da li Centar za stručno obrazovanje ovakvim postupanjem pokušava da od nas napravi buduće dobre radnike za njemačko i francuske tržište.
“Mi kao Udruženje pokušaćemo da stručnoj i laičkoj javnosti objasnimo koliko je ovo štetno, jer upravo su znanja koja pružaju ovi predmeti važna za formiranje ličnosti pojedinaca. Ako to nemate, onda imate zombije ili robote koji će biti podesni za izvoženje na tuđa tržišta rada”, kazao je Savović za Pobjedu.
Komentarišući aktuelne potrebe našeg tržišta rada i zahtjeve koje ono nameće pred obrazovni sistem, Savović ocjenjuje da je ono zakržljalo i traži dominantno manuelnu radnu snagu, što, kako smatra, ne bi trebalo da bude vodilja u formiranju budućih generacija.
“Koje tržište rada Crne Gore? Traže piljare i slično. Hoćemo li se voditi interesima našeg tržišta rada koje jeste sada ili ćemo probati da proizvedemo nove naraštaje za neku ekonomski jaču, profitabilnu Crnu Goru”, poručio je Savović.
Najavio je da će se Udruženje na sve načine boriti da ukaže na štetnost ovakve reforme i poziva čelnike nadležnih insitucija da još jednom razmisle i konsultuju struku.
Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković pojašnjava da metodologija jasno definiše postojanje pet obaveznih predmeta od interesa za državu koji se moraju izučavati u okviru svakog obrazovnog programa maternji, engleski, matematika, fizičko i informatika, dok se ostali definišu kasnije na osnovu standarda zanimanja.
“Poenta je u tome što su istoričari i geografi naučili da oni pišu obrazovne programe za nekoga tamo. Vremena su se promijenila i standard zanimanja piše poslodavac, jer tačno definiše šta to zanimanje treba da zna. Ne jedan, pet ljudi iz privrede tačno piše što na primjer automehaničar ili konobar ili kuvar treba da znaju. Nema jednog obrazovnog programa da minimum 50 ljudi nije učestvovalo u izradi svih dokumenata na kojima se zasniva taj obrazovni program. Tu su uključeni i ljudi iz privrede i ljudi iz škola i sa fakulteta. Za programe za elektro školu, bivši ministar Sreten Škuletić bio je član radne grupe u ime fakulteta. Fakulteti nam delegiraju najbolje ljude”, kazao je Rajković za Pobjedu.
On je naveo i da su prije predloženih promjena u više navrata organizovane javne rasprave, te da su o cijelom procesu detaljno informisane škole.
Nastavnici, kategoričan je on, sebično stavljaju svoje interese ispred interesa djece.
Navodi i da je novo vrijeme donijelo nove potrebe tržišta rada i da su u skladu sa tim rađene procjene i definisani pojedini obrazovni programi.
“Njih zanimaju samo njihovi časovi i lični interes. Niko tu ne gleda što je interes djece, a interes učenika je da poslije srednje škole počnu da rade i da ih poslodavci prihvate. Da imaju posao ili da mogu da nastave školovanje”, kazao je Rajković.
Na pitanje koliko je odgovorno formirati generacije uzimajući u obzir sadašnje potrebe tržišta, te da li je razmatrano i to da i na tržištu u perspektivi može doći do promjena, Rajković odgovara da obrazovni programi nijesu Sveto pismo te da bi eventualni novi zahtjevi tržišta iziskivali i promjene.
“Metodologija predviđa da svakih 20 odsto sadržaja čak sami profesori mogu da mijenjaju. Obrazovni programi se mijenjaju u skladu sa promjenama. Ne znamo što će crnogorskom tržištu trebati za budućih pet godina. To ne znaju ni oni koji imaju firme. Mi bismo bili srećni kada bi naša privreda imala jasnu viziju i kada bi nam rekli za pet godina nam treba novo zanimanje koje treba da zna to i to. Novo vrijeme donosi nove potrebe”, kazao je Rajković.
U izradu metodologije, ističe, bili su uključeni pojedinci iz Ministarstva prosvjete, Centra za stručno obrazovanje, Zavoda za školstvo, fakulteta, Privredne komore, Unije poslodavaca, sindikata, te da je ona usvojena još 2016. godine.
“Radimo analize i na osnovu toga ulazimo u izmjene i dopune. Potrebno je shvatiti da ista znanja nijesu potrebna za nekog od stručnjaka iz elektro škole i onoga ko završava ekonomsku. Sa izmjenama u elektro školi krenuli smo prošle godine i te programe su pohvalili svi poslodavci”, kazao je Rajković.
