Video
Na današnji dan, prije 40 godina, Crnu Goru pogodio je jedan od najrazornijih zemljotresa. Povodom sjećanja na katastrofalni zemljotres, nakon čega je Stari grad Kotor uvršten na Listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom Uneska, sagovornik Pobjede Antun Sbutega, potomak pet stotina godina stare porodice bokeljskih pomorskih kapetana, evocira uspomene na taj period.
Preporučeno
Kotoranin širokog obrazovanja, sposobnosti i interesovanja, koji je cijelu jednu deceniju proveo u diplomatiji kao ambasador Crne Gore u Vatikanu i Italiji, doktor ekonomije, admiral Bokeljske mornarice, univerzitetski profesor, član Reda malteških vitezova, od nedavno je i predsjednik Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega.
Kotor je u dugoj istoriji promijenio mnoge vlasti i uprave, koje su, zajedno sa pomorstvom i trgovinom uticale da ovaj grad postane mjesto susreta različitih kultura, istoka i zapada, katoličanstva i pravoslavlja.
“Vrijeme je misterija sadašnjost izmiče, budućnost je neizvjesna, imamo samo prošlost, istoriju. Sve što imamo je stvoreno u prošlosti i na tome gradimo budućnost. Istorija je sukcesija promjena u kojima pokušavamo da nađemo smisao i red. Istorija Kotora, duga dva milenijuma, bogata je i često je dramatična”, kazao je Sbutega.
Grad i okolina su preživjeli više jakih zemljotresa.
“Zemljotres 1979, jedan od najjačih, imao je teške posljedice, ne samo kada se radi o materijalnim i ljudskim žrtvama. Zahvaljujući solidarnosti Jugoslavije, a zatim Crne Gore, zemlja i kulturno-umjetnički spomenici su obnovljeni. Imajući sve to u vidu, proteklih četrdeset godina ostavile su duboki trag, ali su tradicija, duhovni i kulturni potencijali dovoljno jaki da omoguće da Kotor izdrži izazove vremena i traumu zemljotresa. I ovoga puta je Kotor pokazao vitalnost i uvjeren sam da će, kao i u prošlosti, prebroditi teškoće”, navodi Sbutega
Nakon strahovitog zemljotresa koji je zadesio Crnu Goru i iza sebe ostavio pustoš u cijeloj Boki, Kotor i dio zaliva uvršteni su na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine Uneska. Sbutega objašnjava i koliko je to uvrštavanje značajno.
“Upis područja Kotora na listu Uneska neposredno poslije zemljotresa je bio od vitalnog značaja ne samo za njegovu obnovu i promociju u svijetu, već i za podizanje svijesti o značaju njegovih kulturnih i ambijentalnih vrijednosti kod nas, i za spriječavanje da se one više devastiraju. Najveći problem posljednjih godina je ugrožavanje ambijenta neadekvatnom gradnjom i tu je uloga Uneska bitna”, ističe Sbutega.
Otkriva i koliko je kultura i kulturna politika važna za predstavljanje države u svijetu, za formiranje slike o jednoj maloj zemlji kakva je Crna Gora.
“Iako već dugo živim u Rimu, gradu sa najvećim kulturnom nasljeđem na svijetu i dosta putujem, mogu objektivno da sudim o našem kulturnom nasljeđu. Ostajem uvjeren da je ono izuzetno. Kultura je u svim svojim dimenzijama od bitnog značaja za stvaranje slike država, a posebno kada se radi o malim i nedovoljno poznatim državama, poput Crne Gore. Njena prednost je da se na malom prostoru ukrštaju uticaji raznih civilizacija”, navodi Sbutega.
Crna Gora, mišljenja jeon, nije uspjela to dovoljno da iskoristi.
“Nedovoljno valorizuje i promoviše kulturu, a često je i njeni građani malo poznaju. Razvoj turizma, koji se dobrim dijelom zasniva na kulturnim atraktivnostima, velikim dijelom je posljedica toga što su nas strane agencije i kompanije otkrile, a ne što smo mi to promovisali. Sad je najbitnije da ne ugrozimo kulturu zbog trke za profitom, već da imamo viziju dugoročnog razvoja, u kojoj je kultura bitna komponenta”, smatra Sbutega.
