“Da li bi bila izabrana za predsjednicu Ustavnog suda da nije glasala za sebe? Pouzdano znam da je izabrana sa četiri glasa “za”, među kojima je bio i njen glas, i tri “protiv”, o čemu postoje dokazi. Da li ste pokrenuli postupak za utvrđivanje sukoba interesa u tom slučaju. Vjerujem da nijeste i da nećete, kao ni HRA, odnosno njena izvršna direktorica, jer vam to nije u interesu. Da li ste, gospodine Drakiću, pokrenuli postupak protiv javnih funkcionera institucije kojom rukovodite? Da li su predsjednik Savjeta Agencije i zamjenik predsjednika Savjeta Agencije bili u sukobu interesa kada su glasali za sebe prilikom izbora na te funkcije”, ukazao je on.

Šćepanović je naglasio da se izjašnjavanje sudije Ustavnog suda prilikom utvrđivanja ispunjenosti uslova za sticanje starosne penzije smatra ravnopravnim dijelom demokratskog procesa u kojem svi učesnici, u ovom slučaju sve sudije Ustavnog suda, imaju jednaka prava, dodajući da ni u domaćoj, ni u međunarodnoj pravnoj praksi ne postoji nijedan slučaj u kojem bi navedena situacija predstavljala sukob interesa.

“Postupak koji vodite protiv mene nije ništa drugo sem pravno nasilje, koje se sprovodi po diktatu naručioca predmetnog postupka, čime direktno narušavate ustavno načelo nezavisnosti ustavnosudske funkcije, pokušavajući da utičete na moja ustavom propisana ovlašćenja, zbog vaših privatnih i političkih ideologija ili pak odsustva sposobnosti za tumačenje pravnih normi”, poručio je Šćepanović u pisanom izjašnjenju na inicijativu Akcije za ljudska prava (HRA).

Šćepanović je u dopisu ASK ukazao da nijednom odredbom Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, osim u postupku po ustavnoj žalbi, nije propisana odbaveza za sudije US da se izuzmu iz rasprave i odlučivanja u postupcima normativne kontrole i drugim postupcima iz brojnih nadležnosti US utvrđenim odredbama člana 149 Ustava Crne Gore.

“Moje izjašnjavanje na sjednici Ustavnog suda, od 25. decembra, meni ne donosi nikakvu direktnu ili indirektnu korist, jer ne postoje jasni kriterijumi koji mogu ukazati da li je nekom odlazak u penziju ili pak odlaganje odlaska u penziju, privatni interes. Stoga je tvrdnja da je moj privatni interes “odlaganje” odlaska u penziju, proizvoljna i temelji se na ličnom i subjektivnom stavu podnosioca predmetne incijative i čelnika Agencije za sprečavanje korupcije, a ne na Ustavu i zakonima Crne Gore”, poručio je sudija US.

Povezani članci

Društvo

Šćepanović ASK-u: Postupak koji se vodi protiv mene nije ništa drugo sem pravno nasilje

Politika

HRA: U Ustavnom sudu sudije koje nemaju više pravo da obavljaju funkcije

Politika

Sprovođenje agende Andrije Mandića: U slučaju blokade Ustavnog suda ostaje stara vlast u Podgorici i nema izbora u Nikšiću marta 2025. godine!

U inicijativi podnijetoj ASK, kako je objasnio Šćepanović, ukazano je da je na sjednici Ustavnog suda, održanoj 25. decembra, učestvovao u raspravi u stvari u kojoj ima privatni interes, a da nije dao pisanu izjavu o postojanju privatnog interesa, niti se obratio Agenciji zahtjevom za davanje mišljenja.

“U tom aktu ste se pozvali na odredbe Zakona o sprečavanju korupcije i odredbe člana 44 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojima je uređen postupak izuzimanja predsjednika i sudije Ustavnog suda, ali ne i na odredbe člana 43 istog zakona, kojima su propisani razlozi za njihovo izuzeće, što je vrlo interesantno, s obzirom na to da ukazuje na vašu tendencioznost”, smatra on.

Šćepanović dodaje da je interesantno da je povodom objavljivanja inicijative HRA i njene izvršne direktorice, vršilac dužnosti direktora Agencije Dušan Drakić, javno saopštio da je ASK, prije dostavljanja inicijative (prijave) HRA, već pokrenula postupak protiv njega.

“Pa ostaje nejasno po kojem osnovu je pokrenut ovaj postupak, da li po službenoj dužnosti, ili po inicijativi HRA. S obzirom na to da mi je dostavljena Incijativa UPI-02-03-134/2-2024, zahtijevam da mi se dostavi i akt kojim je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, kako je to u medijima i preneseno. Ukoliko taj podnesak ne postoji, medijima je saopštena neistina, pa da vidimo i zašto”, naveo je on.

Šćepanović je pitao Drakića da li postoji podnesak, koji se odnosi na predsjednicu Ustavnog suda u vezi sa ugrožavanjem javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, i da li je, kako je dodao, izazvao njegovo urgentno pokretanje postupka protiv njega, zbog navodnog sukoba interesa.

“Takođe se pitam da li su bliskost i prijateljstvo između izvršne direktorice HRA i predsjednice Ustavnog suda bili od presudnog uticaja za podnošenje inicijative (prijave), pokretanje i vođenje postupka protiv mene, zbog navodnog sukoba interesa. Da li je zbog toga izvršena medijska halabuka i tortura nada mnom? Da li u skladu sa prethodnom praksom Agencije za sprečavanje korupcije vodite postupak protiv predsjednice Ustavnog suda, zbog ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije, ili samo prikupljate informacije, odnosno obavještenja, a protiv mene javno pokrećete postupak i sada, s tim u vezi, tražite da pristupim usmenoj raspravi ili da dostavim pisano izjašnjenje na navode iz zahtjeva. Vjerujem da ste svjesni da od odgovora na ova pitanja zavisi i odgovor na pitanje o Vašoj selektivnosti i pristrasnosti”, poručio je Šćepanović.

Ukazao je da je od marta 2004. godine javni funkcioner i jedan od rijetkih koji je, kako je rekao, tri puta biran dvotrećinskom većinom u parlamentu.

“Nikada u svojoj bogatoj pravničkoj karijeri nijesam javni interes podredio privatnom, pa ni sada kao sudija Ustavnog suda. Naprotiv, vršio sam javnu funkciju sudije Ustavnog suda etički i profesionalno i u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore”, naglasio je Šćepanović.

Nadležnost US izvan domašaja zakonodavca

Šćepanović je poručio da je pitanje nadležnosti Ustavnog suda izvan domašaja zakonodavca, te da nijednom odredbom Ustava, niti amandmana na Ustav Crne Gore nije dato pravo nijednom organu vlasti da ne poštuje samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda, niti da preuzima nadležnost i ovlašćenja Ustavnog suda.

“Osim toga, nijednom odredbom Ustava Crne Gore, kao ni odredbama amandmana na Ustav Crne Gore nije ovlašćena Skupština Crne Gore da zakonom derogira Ustavom utvrđeno ovlašćenje Ustavnog suda, odnosno sudija Ustavnog suda, da na sjednici utvrđuju ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji ili sudijama Ustavnog suda, pa ni Zakonom o sprečavanju korupcije. Stoga, vaše pozivanje na odredbu člana 10 Zakona o sprečavanju korupcije i njeno tumačenje nije ustavnopravno utemeljeno. Ovo iz prostog razloga što Ustavom nije dato pravo zakonodavcu da ukine Ustavom utvrđeno pravo sudije Ustavnog suda da učestvuje na sjednici Ustavnog suda na kojoj se razmatra pitanje ispunjenosti uslova za prestanak funkcije, niti da mu to pravo derogira, odnosno da uvede takva ograničenja kojima ukida suštinu Ustavom utvrđenog prava, ili da ga pretvori u svoju suprotnost”, objasnio je sudija.