Video
Insistiram u svim svojim izlaganjima na činjenici da često pogrešno razumijemo svrhu digitalizacije u obrazovanju. Ona nije tu da učini ono na šta su današnje generacije inače navikle da skrati trud, a time i parališe stvaralačni napor. Ona treba da učini upravo suprotno izazove kod djeteta stvaralačni nagon, radoznalost u vezi sa programiranjem i kreiranjem novih sadržaja, ili na praktičnom primjeru približi neki teorijski koncept, rekao je Dnevnim novinama ministar prosvjete Damir Šehović.
Preporučeno
Osim toga on najavljuje da će u naredne tri godine sve škole u Crnoj Gori će dobiti mikrobit računare, koji će im služiti kao sjajna osnova za ulazak u svijet programiranja.
“U saradnji sa Britanskim savjetom u toku prošle školske godine realizovan je pilot projekat “Škole za 21. vijek” koji ima za cilj da pruži obuku i podršku za nastavnike u oblasti kritičkog razmišlj anja i rješavanj a problema, digitalnih vještina i korišćenja microbit računara. Projekat je podrazumijevao obuku nastavnika, dodjelu microbita školama, rad sa djecom i na kraju takmičenje svih škola iz projekta. Planiran je nastavak tog projekta sa Britanskim savjetom, tako što će se u naredne tri godine projekat realizovati u svim osnovnim školama, odnosno sve škole u Crnoj Gori će dobiti mikrobit računare, koji će im služiti kao sjajna osnova za ulazak u svijet programiranja”, kazao je Šehović.
Ministarstvo prosvjete je sa Oracle Akademijom uspostavilo saradnju, koja omogućava da se po programu Oracle Akademije obuče nastavnici crnogorskih škola i pruži podrška za obuku 3.000 učenika kao pripremu za uspješne IT karijere. Kroz obuke će proći preko 300 nastavnika. Do sada su realizovane obuke za 180 zaposlenih. Naredne školske godine planirana je obuka za još 180 zaposlenih.
“Planira se i obnavljanje računarske opreme i serverske infrastrukture, koje bi se realizovalo u sklopu projekta sa Evropskom investicionom bankom. Ova investicija je vrijedna oko tri miliona eura. Na ovaj način obezbijediće se bolji uslovi za izvođenje nastave iz informatičkih predmeta, kao i bolji i stabilniji rad Informacionog sistema obrazovanja”, rekao je Šehović.
Iako je internet konekcija obezbijeđena svim matičnim objektima obrazovno-vaspitnih ustanova putem ADSL-a ili satelitskim internetom, kontinuirano se, dodaje Šehović radi na povećanju brzine internet konekcije u postojećim objektima, kao i uvođenju interneta u područnim jedinicama.
“Tako je u 28 područnih jedinica uvedena internet konekcija tokom prošle godine. Kontinuirano se radi na unapređenju Informacionog sistema obrazovanja, pa je u toku pilot projekat u 20 škola, koji se odnosi na prevenciju ranog napuštanja škole. Cilj ovog projekta je da se na osnovu ocjena, izostanaka i vaspitnih mjera, identifikuje dijete koje je u riziku od ranog napuštanja škole, i da mu se pruži sva podrška koja mu je neophodna da do toga ne dođe”, naglasio je Šehović.
U osnovnim i srednjim školama, dodaje postoje školski ICT koordinatori koji vode računa o računarskoj opremi, internetu, računarskoj mreži i obavljaju druge srodne poslove. Putem MEIS aplikacije vode se podaci o svakom zaposlenom i svim učenicima, a sistem je nadograđen i portalom za roditelje putem koga svaki roditelj sa korisničkim imenom i lozinkom ima pristup uspjehu, izostancima, vladanju i disciplini svog djeteta.
“Dakle, kako smo već konstatovali u Izvještaju o primjeni informacionih tehnologija u obrazovanju ICT, sam po sebi, ne donosi veći kvalitet učenja i znanja i pravedniji sistem obrazovanja. Tek promišljenom, planskom i strateškom upotrebom ovih tehnologija može se povećavati kvalitet učenja i nastave: primjenom interaktivnih metoda nastave i učenja, promjenom položaja učenika u nastavi i interakcije nastavnik-učenik, povećanjem motivacije za učenje, osavremenjavanjem nastavnih sredstava, ovladavanjem vještinama učenja…”, poručuje ministar prosvjete.
Mišljenja je da digitalizacija zapravo ne znači robotizaciju i pasivizaciju djece već suprotno aktivnost i stvaralaštvo.
“No, ona traži i značajna ulaganja, te veliku promjenu tradicionalnih pozicija učenika i profesora. Ona traži korjenite promjene kojima moramo ići u susret. Nema sumnje stoga da smo mi u tom pravcu već krenuli”, zaključuje Šehović.
