I. K. je ta krivična djela počinio nad tri djeteta, što je utvrdilo Više tužilaštvo nakon sprovedene istrage tokom koje su pribavljeni dokazi.

Optuženi je godinama prisustvovao treninzima Košarkaškog kluba Kotor i smatrali su ga pomoćnim trenerom.

Pobjeda je objavila da je uhapšen 31. jula prošle godine zbog sumnje da je iskorišćavao maloljetnike za pornografiju i počinio obljubu nad više djece mlađe od 14 godina. Iz uprave kluba su tada Pobjedi kazali da on nije pomoćni trener, već da je samo prisustvovao treninzima do momenta kada su saznali da je prijavljen, nakon čega mu je to zabranjeno.

Kazali su tada da je on kao košarkaški zaljubljenik prisustvovao određenim treninzima kluba uz nadzor nadležnog trenera te kategorije, ponekad i djelimično učestvovao u radu, što nije izolovan slučaj samo u tom klubu.

“Imate više takvih primjera u košarkaškoj praksi, nerijetko su i roditelji prisutni na tim istim treninzima. Napominjemo da od prvog aprila nije prisustvovao nijednom treningu, niti bilo kakvoj aktivnosti koju je organizovao naš klub”, kazali su tada iz Košarkaškog kluba Kotor.

Zaljubljenik ili pomoćni trener?

Jedan od roditelja, čije dijete je prije četiri, pet godina treniralo košarku u ovom klubu, a koji je želio da ostane anoniman, kazao je Pobjedi da je I. K. išao na utakmice sa djecom, bio prisutan na treninzima.

“Znao je često da vodi djecu iz kluba u kino ili na piće u Kotor ili susjedne gradove. Svom djetetu to nijesam dozvoljavao kada me pitalo jednom da ide sa njim na piće. Putovao je sa njima kada se išlo na takmičenja, pripreme ili tome slično”, kaže ovaj roditelj.

Sagovornik Pobjede tvrdi da je I. K. godinama prisutan u klubu, te da je i njegovo dijete znalo reći da im je on pomoćni trener.

U cijeloj razmjeni informacija između institucija (kluba, policije, Centra za socijalni rad) I. K. je označavan upravo kao pomoćni trener.

Pobjedi je tada rečeno da su se roditelji obraćali upravi kluba i policiji, ali je cijeli slučaj dobio epilog tek nakon što su se obratili Centru za socijalni rad Kotor, koji je inicirao podnošenje krivične prijave.

Ćutnja od aprila do jula

Deset dana nakon hapšenja, Pobjedi je policija odgovorila da je OB Kotor 30. jula elektronskim putem primio prijavu od Centra za socijalni rad u Kotoru, kojem su se pisano obratila dva roditelja.

Roditelji i uprava kluba slučaj prijavljuju 30. jula, a KK Kotor je I. K. još u aprilu zabranio pristup.

Iz tog kluba su kazali da „kada su ih roditelji informisali da postoje naznake da je I. K. učestvovao u djelima za koje je optužen i da su ga prijavili nadležnim institucijama, istog dana je Upravni odbor zabranio prisustvo I. K. svim aktivnostima KK Kotor“.

Zbog čega se na prijavu od 1. aprila do 30. jula čekalo, klub nije pojasnio.

Policijski službenici su tada izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi I. K., oduzeli elektronske uređaje koje je koristio za prikupljanje, skladištenje i distribuciju pornografskog sadržaja.

Izjašnjenja ombudsmanu

Ombudsman je u mišljenju koje je donio 27. decembra prošle godine dao preporuku Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise kako bi se na jasan način definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih oblika seksualnog uznemiravanja, te bilo koje vrste iskorišćavanja prilikom bavljenja sportom.

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković je radila na ovom predmetu i napisala da je pokrenut ispitni postupak u kome su tražili izjašnjenja od košarkaškog kluba, Ministarstva sporta i mladih Crne Gore i Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek za inspekciju za sport, o mjerama i radnjama koje su preduzimali.

U izjašnjenju kluba napisali su ombudsmanu da su krajem jula 2024. godine do njih stigle neprijatne informacije koje se odnose na dešavanja u vezi sa osobom koja je ispoljavala predatorski odnos prema djeci, uključujući i djecu koja nijesu članovi kluba. Kazali su i da je klub, čim su se pojavile prve naznake da je optuženi umiješan u djela na štetu maloljetnika, odmah sazvao hitnu sjednicu Upravnog odbora na kojoj je odlučeno da mu se zabrani dalje prisustvo bilo kakvim aktivnostima, da se sazove roditeljski sastanak i da se o ovim saznanjima bez odlaganja obavijeste roditelji i nadležni organi. Piše i da je klub 29. jula 2024. godine o svemu ovome obavijestio ovlašćene OB Kotor, gdje su ih uputili da se obrate Centru za socijalni rad i staranje, jer su žrtve bile maloljetnici mlađi od 14 godina. Odmah su kontaktirali sa Centrom, ali su ih tada obavijestili da i roditelji moraju da dođu u Centar, jer prijavu u ovom slučaju mogu podnositi samo zakonski zastupnici maloljetnih lica. To su i učinili 30. jula 2024.

Nema kontrola nad klubovima

Zaštitniku je Ministarstvo sporta i mladih dostavilo obavještenje u kojem se navodi da nije bilo upoznato sa navedenom situacijom, niti su imali saznanja o dešavanjima u vezi sa zloupotrebom djece.

Uprava za inspekcijske poslove je kazala ombudsmanu da nijesu bili upoznati sa događajem, tačnije nijesu imali prijavu u vezi sa pomenutim događajem, te da inspekcija za sport nije nadležna da postupa u navedenom slučaju.

Zaštitnik je je utvrdio, ne samo u ovom slučaju, da međusobna prava i obaveze između klubova i roditelja/staratelja djece, koja se bave sportskim aktivnostima, nijesu propisana niti jednim aktom (ugovorom i sl.).

Ustanovljeno je i da ne postoje jasne procedure i provjere za lica koja su angažovana u sportskim klubovima, a koja takođe dolaze u kontakt sa djecom.

Nije se moglo utvrditi da li postoje bilo kakva pravila, obaveze u smislu kontinuiranih edukacija angažovanih lica u klubovima o pravima djece.

“Činjenica je da takođe postoje i druge organizacije koje se bave pružanjem različitih vrsta usluga djeci (igraonice, dnevni boravci i sl.), a nadzor nad njihovim radom nije uopšte definisan ili nije jasno definisan”, upozorio je zaštitnik.

Polazeći od činjenice da postoji veliki broj nejasnoća u vezi sa bezbjednošću djece koja se bave pojedinim sportskim aktivnostima, a koje nijesu precizno regulisane, zaštitnik daje preporuku Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore da izvrši analizu važećih propisa kako bi se na jasan način definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih oblika seksualnog uznemiravanja, te bilo koje vrste iskorišćavanja prilikom bavljenja sportom.

Registar pedofila

Dvije sedmice nakon ovog slučaja, Crna Gora je dobila Registar pedofila 13. avgusta prošle godine, koji nije javan, i tog dana je u njemu bilo 98 osoba.

Pobjeda očekuje odgovore od Ministarstva pravde koliko je od tada prestupnika upisano, te da li institucije traže od Ministarstva pravde izvode iz evidencije, kako bi provjeravali zaposlene.

U Registru se nalaze podaci o svima koji su osuđeni za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i licima osuđenim za krivična djela od stranih sudova.

Podaci iz crnogorskog registra se mogu dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.

U tom registru se nalaze ime i prezime, JMBG, adresa prebivališta i boravišta, podaci o zaposlenju, osobenim znacima, krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja je izrečena, kao i informacije o pravnim posljedicama osude. Podaci se vode trajno i ne mogu se brisati.

Osobe sa te evidencije biće nadzirane, neće moći da borave ili rade u blizini djece, moraće redovno da se prijavljuju Upravi policije. Ipak, da bi se znalo ko će ih nadzirati, moraće da se promijene i podzakonski akti koji će pratiti Krivični zakonik.

Članom 132b Krivičnog zakonika je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije, koja podrazumijeva da se učinilac navedenih krivičnih djela lično javlja organizacionoj jedinici policije u mjestu svog prebivališta ili boravišta.

Na ovaj registar pedofila Crna Gora je čekala još od 2009. godine, kada je potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja i tada se obavezala da će uspostaviti registar.

Prvobitno je Registar bio najavljen 15. decembra i tada je tehnički bio završen. Međutim, tadašnji ministar pravde Andrej Milović je kazao da su proces zakočili sudovi koji nijesu na vrijeme dostavili neophodne podatke.

Nakon što je na funkciju stupio aktuelni ministar Bojan Božović, 23. jula, on je kazao da će Registar biti jedan od prioriteta, te da će biti veoma brzo gotov, što se i dogodilo u avgustu.

Kazne

Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba nad djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom, kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.

A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja, najmanja kazna je deset godina zatvora. Takođe, dječja pornografija, odnosno pokazivanje takvog sadržaja djeci je kažnjivo zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.

A kada je seksualno uznemiravanje u pitanju, tužioci se najčešće odlučuju za član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.