Video
Slučaj Harvija Vajnstina izazvao je globalni prekid ćutanja o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu i van njega, a žrtve su tišinu zamijenile ispovjestima. U posljednjih nekoliko sedmica žene širom svijeta pridružile su se otporu onlajn i heštegom metoo dokazale kako seksualno uznemiravanje nije dio prošlosti, već dobro poznati dio stvarnosti koji se više nije mogao sakriti, piše Pobjeda.
Preporučeno
O poznatom producentu i jednom od vlasnika kompanije Vajnstin pisali su „Njujork tajms“ i „Njujorker“ početkom ovog mjeseca i člankom sumirali 20 godina njegovog iskorišćavanja, seksualnog uznemiravanja i silovanja žena.
Nakon toliko godina istraživanja, uspjeli su da objave dokazive spekulacije da je Vajnstin zaista volio da ucjenjuje lijepe i mlade glumice kako bez njegovog kreveta i te vrste „naklonosti” nikada neće postati poznate.
Ćutanje
Zene koje su godinama ćutale, a na spisku ih trenutno ima blizu 70, otvoreno su iznijele detalje seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, a među njima se nalaze i svjetski poznate glumice poput Gvinet Paltrou, Anđeline Džoli i Rouz Mekgovan. Većina glumica na spisku se proslavila, osvojila Oskar i upisala se na takozvanoj A listi glumačke ekipe.
Za sve to je, navodno, bio zaslužan Vajnstin, koji se nije zaustavljao na uznemiravanju, već je desetak žena podiglo i optužnicu za silovanje. Korporacijski magnat i producent koji je sebi izgradio čvrstu poziciju u Holivudu godinama je žene držao u pravnom vakuumu, ne dajući im prostora da podnesu prijavu kako kroz mito, tako i ugovorom o diskreciji.
Ispovjest
Međutim, ono neočekivano što se desilo jeste da su žene različitih poslovnih pozadina počele da govore o svom iskustvu onlajn, te da ni jedna branša nije ostala nedodirnuta od privatnog sektora do državnih institucija. Vajnstinov efekat uspio je da prodre u svaku poru društvenog djelovanja.
Sagovornica Pobjede, koja je tražila anonimnost, počela je razgovor prisjećanjem na četvorogodišnji rad u jednoj uspješnoj crnogorskoj firmi, na poziciji sekretarice.
“Imala sam tada 25 godina. Pratila sam kodeks oblačenja, kao i pravila ponašanja i nijednim gestom nijesam slala signale nadređenima, koje bi neko od njih mogao pogrešno protumačiti”, objašnjava sagovornica Pobjede.
Međutim, i pored adekvatnog ponašanja, bilo joj je, kako je rekla, u prisustvu šefa uvijek neprijatno.
“Nikada me nije dodirnuo, niti pitao da se nađemo van radnog vremena, ali me je uvijek tako prodorno gledao, svakog jutrao komentarisao moj izgled i gotovo uvijek pred drugima govorio: „Da mi je ona žena, ne bi iz kuće izlazila”, prisjeća se ona. Prema njenim riječima, držala je distancu, ali nije mogla ni po jednom kodeksu da ga prijavi iako se osjećala „konstantno uznemireno” u njegovom društvu.
“Zakazivao bi sastanke i putovanja i vodio mene kao asistentkinju iako nijesam znala engleski niti imala pojma o čemu on priča. Najgore je bilo kad ostanemo sami priča se uvijek svodila na seks. Kad bolje razmislim, on je samo o tome pričao kad ostanemo sami”, objašnjava ona.
Agoniju je, kako je rekla, prekinula odlaskom iz firme, a uvjerena je da je njen slučaj bio klasičan primjer seksualnog uznemiravanja.
“Da sam slučaj prijavila, kolege bi rekle: Vidi ovu nezahvalnu osobu, koliko joj je samo prilika pruženo”, zaključila je ona.
Naša država
Savjetnica za odnose s javnošću Osnovnog suda u Podgorici Ana Krkeljić istakla je za Pobjedu da u ovoj godini nije bilo predmeta formiranih po osnovu naknade štete zbog seksualnog uznemiravanja na radu i u vezi sa radom.
Sa druge strane, kako je rekla, nije bilo ni slučajeva nedoličnog ponašanja u međusobnim odnosima službenika u Osnovnom sudu u Podgorici, a samim tim ni seksualnog uznemiravanja.
Etički kodeks
Kako su za Pobjedu naglasili iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, nijesu im se obraćali građani s pritužbama za seksualno uznemiravanje, niti su imali prijavljenih slučajeva navodnog seksualnog uznemiravanja u samoj instituciji.
Prema njihovim riječima, na zaposlene se primjenjuju propisi Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika, koji se primjenjuje i u svim ostalim državnim službama.
“Njima su utvrđeni etički standardi i pravila ponašanja državnih službenika i namještenika, a što pretpostavlja verbalno i neverbalno ponašanje koje isključuje svaki vid povrede dostojanstva i ličnog integriteta u sferi seksualnog života”, naveli su iz kancelarije ombudsmana.
