”Danima čekam da moje kolege iz IJZ koje sada nastupaju u medijima pojasne kako se prikazuju aktivni a kako “oporavljeni” slučajevi, a kako se to radilo ranije… Ali, izgleda da je Vlada puna epidemiologa pa nema potrebe… U novembru i sve vrijeme prije toga osoba nije proglašavana oporavljenom dok je 14. dan izolacije ne kontaktira epidemiolog i pita da li je posljednja tri dana imala temperaturu, da li uzima antipiretike i kakvog je opšteg stanja (prije svega simptomi respiratornog sistema)”, napisao je Joksimović.
Sada se, kako je dodao, istog časa nakon 14 dana ljudi brišu iz baze aktivnih slučajeva, niko ih ne poziva i ne provjerava kako su.
”To je dominantni razlog zašto je sad aktivnih slučajeva toliko manje. Zato je pozivanje i poređenje kako kome odgovara bilo da je iz sadašnje ili bivše vlasti neprihvatljivo. Molim sve, politiku političarima, ekonomiju ekonomistima, epidemiologiju epidemiolozima”, naveo je Joksimović na Tviteru.
Reagovanje generalnog direktora u Ministarstvu zdravlja Sekulića prenosimo integralno.
Zainteresovan molbom epidemiologa u Institutu za javno zdravlje Milka Joksimovića, da “moli sve, politiku političarima, ekonomiju ekonomistima, epidemiologiju epidemiolozima”, kao generalni direktor, koji je u Ministarstvu zdravlja odgovoran za procese upravljanja podacima koji se generišu u zdravstvenom sistemu, a dodatno i kao član Upravnog odbra Instituta za javno zdravlje, ja njega, epidemiologa, molim da mi upotpuni znanje o broju oporavljenih pacijenata zaraženih COVID-19 virusom, nakon 14 dana, i još nekim epidemiološkim činjenicama od početka ove pandemije.
Svakako bitno, da konkretno saopšti procenat pacijenata koje su epidemiolozi nakon 14 dana pozvali i produžili im status oboljelog od COVID-19? Ako je on u novom saznanju da je 14 dana, kod nehospitalizovanih pacijenata, nepouzdan rok za oporavak od virusa, Institut za javno zdravlje treba da obavijesti naučne krugove o tome i svakako upodobi svoje nacionalne procedure. Trajanje eventualnih bolesti koje su posledica virusa, a to već nije oblast epidemiologije, Ministarstvo zdravlja prati kroz druge grane medicine i uspostavljene protokole, a što nije relevantno za kumulativno analiziranje broja aktivno zaraženih COVID-19 virusom.
A sa druge strane, takođe da nas upozna, koliko je bilo slučajeva, u vremenu kada se nije znala dužina obolijevanja od COVID-19 virusa, da epidemiolozi nijesu fizički postizali da kontaktiraju oboljelog pacijenta nakon 14 dana? Ako je toga bilo, zašto, kao epidemiolog, nije javno od Vlade zahtijevao jačanje kapaciteta Instituta za javno zdravlje i ostatka zdravstvenog sistema?
Epidemiološki, zašto nije, kao ljekar pod zakletvom, upozorio prethodnu Vladu da ne smije da objavi lične i medicinske podatke njegovih pacijenata, jer je to protivno zakonima i etici?
Da li je, kada je Institut za javno zdravlje donio naredbu da se broj dnevno testiranih gradjana limitira i svede na nerazumnu i opasno malu brojku, podigao glas? Kao epidemiolog, da li je znao da to vodi sigurnom gubitku kontrole kretanja epidemije, pa dalje mogućoj eksploziji broja zarazenih i kolapsu zdravstvenog sistema?
Odgovori na ova pitanja su neophodni da bi njegov apel sagledali epidemioloski u cjelini, i bez politike.
Aleksandar Sekulić,
Generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja i
Preporučeno
Član Upravnog odbora Instituta za javno zdravlje












