Sever je istakla i da će to značiti da novinari više nisu zatvoreni u sistemu u kojem se moraju žaliti upravo onima koji na njih vrše pritisak ili ignorišu svoje obaveze. Postoji dodatni nivo odgovornosti, međunarodna solidarnost i mogućnost da se kršenja medijskih sloboda internacionalizuju. To, kako objašnjava nije samo korist za novinare, već za svakog građanina, jer nezavisni mediji mogu postojati samo ako postoje institucije koje ih štite i ako postoji mogućnost da se od donosilaca odluka traži odgovornost i na nacionalnom i na evropskom nivou.

Kako objašnjava, evropski standardi podrazumijevaju snažnije garancije za nezavisno novinarstvo, veću transparentnost vlasništva nad medijima, zaštitu uredničke nezavisnosti, ali i odgovornost institucija da reaguju na prijetnje, pritiske i ugrožavanje prava novinara.

Posebno važna poruka koju ističe Sever odnosi se na pravo javnosti da zna – princip bez kojeg nema odgovorne vlasti ni informisanih građana. Evropski put Crne Gore zato ne podrazumijeva samo usvajanje novih propisa, već i njihovu stvarnu primjenu kroz transparentne institucije, otvorenost vlasti i efikasnu zaštitu novinarskog rada.

RAZGOVOR SA MAJOM SEVER

STANDARD: Evropske integracije nisu samo proces usklađivanja zakona, već i uspostavljanja standarda koji štite prava građana i institucija. Šta članstvo u Evropskoj uniji može konkretno značiti za novinare i medijske profesionalce u Crnoj Gori kada je riječ o uslovima rada, profesionalnim standardima i zaštiti njihovih prava?

SEVER: Članstvo u Evropskoj uniji samo po sebi ne rješava sve probleme medijskog sektora, ali donosi vrlo važan okvir koji države obvezuje na zaštitu medijskih sloboda i prava novinara. To znači snažnije institucije, jasnija pravila i veću odgovornost države da štiti novinare od pritisaka, prijetnji i nesigurnih radnih uslova. Ili bar težimo tome. I zahtijevamo od EU da osigura mehanizme koji će osigurati zaštitu profesionalnog novinarstva i slobodu novinarskog rada, tako smo zagovarali snažni Evropski zakon o medijskim slobodama koji nije samo dokument, već su ugrađeni i mehanizmi kazni za države članice koje ne poštuju odredbe ovog zakona. 

Za novinare u Crnoj Gori to može značiti bolje mehanizme zaštite radnih prava, veću transparentnost vlasništva nad medijima, snažniju zaštitu uredničke nezavisnosti, te kvalitetnije zakonodavstvo usklađeno s evropskim standardima, uključujući i spomenuti Evropski zakon o slobodi medija. Članstvo otvara i prostor za snažniju međunarodnu solidarnost i mogućnost da se problemi novinara lakše čuju i na evropskom nivou, ali i mogućnost zajedničkog rada s kolegama iz Evrope, apliciranje za projekte, širenje saradnje. 

STANDARD:  Slobodni i nezavisni mediji predstavljaju jedan od temelja demokratskog društva. Koliko evropski standardi mogu doprinijeti stvaranju okruženja u kojem novinari mogu da rade bez političkih pritisaka, prijetnji ili straha od posljedica zbog tema koje istražuju i pitanja koja postavljaju?

SEVER: Evropski standardi postavljaju jasnu poruku da novinari moraju imati mogućnost raditi slobodno, bez političkih ili ekonomskih pritisaka. To podrazumijeva učinkovitu zaštitu od nasilja, ozbiljno procesuiranje prijetnji, zaštitu izvora informacija te nezavisne regulatorne institucije. Naravno, nijedan zakon sam po sebi nije dovoljan ako ne postoji politička volja za njegovo sprovođenje. Međutim, članstvo u Evropskoj uniji donosi dodatne mehanizme praćenja, međunarodni nadzor i mogućnost reagovanja evropskih institucija kada se ugrožavaju medijske slobode. To povećava odgovornost država prema vlastitim građanima i novinarima. Nekako vjerujem da članstvom ipak dobijate širi prostor za jačanje zaštite novinarskog rada. Iako Evropa je prepuna primjera kršenja svih ovih prava o kojima govorimo, i daleko od toga da su članstvom u EU problemi riješeni, ali ja se iz Hrvatske osjećam jednakopravnom kao kolege iz Njemačke npr. i zajedno tražimo i borimo se za novinarstvo. Ok, kroz Evropsku federaciju novinara vjerujem da se i vi iz Crne Gore osjećate ravnopravno i imate podršku, ali članstvom u EU neke će stvari za vašu Vladu biti obaveza, ne dobra volja. 

PRAVO JAVNOSTI DA ZNA MORA BITI PRAKSA, A NE SAMO ZAKON

STANDARD:  Pravo javnosti da zna jedan je od ključnih principa demokratskih društava. U Crnoj Gori novinari i građani često se suočavaju sa problemima u ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama – od ignorisanja zahtjeva do dugotrajnih procedura i nedovoljne efikasnosti mehanizama zaštite. Kako Evropska unija štiti pravo na dostupnost informacija i transparentnost institucija, i koje promjene bi približavanje evropskim standardima moglo donijeti u ovoj oblasti?

SEVER: Pravo na pristup informacijama jedno je od temelja odgovorne vlasti. Građani mogu donositi informisane odluke samo ako imaju pristup pouzdanim i pravovremenim informacijama. Evropska unija kontinuirano podstiče države članice i zemlje kandidatkinje na jačanje transparentnosti javnih institucija, učinkovitije postupanje po zahtjevima za pristup informacijama te razvoj otvorene uprave. Važno je naglasiti da ni samo članstvo u Evropskoj uniji nije jamstvo da će svi problemi biti riješeni. Hrvatska je dobar primjer toga. I kao država članica, svake godine prolazi kroz izvještaj Evropske komisije o vladavini prava (Rule of Law Report), u kojem se redovno ukazuje na izazove povezane sa slobodom medija, transparentnošću institucija, pristupom informacijama i zaštitom novinara. Upravo je vrijednost tog mehanizma u tome što problemi ne prestaju biti predmet evropske pažnje nakon ulaska u EU, nego se njihov razvoj kontinuirano prati, a državama se upućuju preporuke koje bi trebalo da unaprijede stanje, ali upravo je i problem tog mehanizma što je zapravo samo upozorenje i preporuka. Ako država ne sprovede preporučene reforme, posljedice su ograničene i često zavise od političke volje na nacionalnom i evropskom nivou. Upravo zato članstvo u Evropskoj uniji samo po sebi ne znači da će problemi nestati.

Evropska federacija novinara ove je godine nakon objave Izvještaja o vladavini prava upozorila da Evropska komisija ozbiljno potcjenjuje razmjere pada medijskih sloboda u Evropi te da se, uprkos višegodišnjim preporukama, u većini država članica one nisu pretvorile u konkretne promjene. EFJ smatra da mehanizmi EU za zaštitu vladavine prava ostaju uglavnom neučinkoviti ako se svode na godišnje preporuke bez stvarnih instrumenata sprovođenja te da postoji opasnost da Rule of Law Report postane birokratska vježba koja normalizuje zabrinjavajuće stanje umjesto da podstakne stvarne reforme. Dakle, stvari koje i izgledaju kao važan mehanizam, u stvarnosti nisu dovoljno učinkovite. 

No, bez obriza na ove nedostatke u realizaciji zaštitnih mehanizama,  proces pristupanja Evropskoj uniji treba posmatrati kao priliku za izgradnju snažnih i nezavisnih institucija, ali njihova vrijednost zavisi od toga koliko ih država zaista sprovodi u praksi.

Za zemlje kandidatkinje, poput Crne Gore, to znači da proces pristupanja nije samo ispunjavanje formalnih uslova za članstvo, nego prilika za izgradnju institucija koje će dugoročno biti otvorenije, odgovornije i otpornije na političke pritiske. Čini mi se da je Hrvatska taj pretpristupni period iskoristila upravo za to. Ali ključno je da evropski standardi postanu dio svakodnevne prakse, a ne samo dio zakonodavstva. Tu baš nisam sigurna da smo dosljedni. 

EVROPSKA SOLIDARNOST JE VAŽNA ZAŠTITA

STANDARD:  Evropska federacija novinara okuplja novinarske organizacije širom Evrope i predstavlja važan mehanizam za zaštitu prava i interesa profesije. Koliko je značajno da crnogorski novinari i medijske organizacije budu povezani sa evropskim profesionalnim mrežama i kakve mogućnosti takva saradnja može donijeti?

SEVER: Sindikat medija Crne Gore jedan je od vrlo aktivnih članova Evropske federacije novinara. Dugi niz godina aktivno sudjeluje u radu Federacije, a Marijana Camović Veličković bila je i članica Upravnog odbora (Steering Committee) EFJ-a. No angažman nije završio istekom njenog mandata, Sindikat medija Crne Gore i danas je jedan od naših najaktivnijih partnera, uključen u svakodnevni rad Federacije, evropske kampanje i brojne međunarodne projekte.

Što najbolje pokazuje novi regionalni projekt JOURVALUE “What is Journalism Worth?” (“Koliko vrijedi novinarstvo?”), koji koordinira Sindikat novinara Hrvatske (SNH), a sprovodi se u partnerstvu sa Sindikatom medija Crne Gore (SMCG), Nezavisnim sindikatom novinara i medijskih radnika Sjeverne Makedonije (SSNM) i Evropskom federacijom novinara (EFJ), uz podršku Evropske unije. Cilj projekta je istražiti u kakvim uslovima danas rade novinari, i razviti konkretna rješenja za održivije finansiranje kvalitetnog novinarstva, jačanje radnih i socijalnih prava, zaštitu freelancera, kolektivno pregovaranje, edukaciju i razvoj zajedničkih alata koji će biti dostupni novinarima u cijeloj regiji. Upravo takvi projekti pokazuju koliko je važno biti dio evropske profesionalne mreže. Novinarstvo danas dijeli iste izazove bez obzira na granice, od političkih pritisaka i ekonomskih problema do sigurnosti novinara, vještačke inteligencije i uticaja digitalnih platformi. Niko se s tim izazovima ne može uspješno nositi sam.

Kroz Evropsku federaciju novinara moguće je razmjenjivati iskustva, sudjelovati u zajedničkim istraživanjima i projektima, dobiti stručnu i pravnu podršku te zajednički zagovarati bolje radne uslove i kvalitetnije medijske politike na evropskom nivou. Međunarodna solidarnost često predstavlja važnu zaštitu kada su novinari izloženi pritiscima u vlastitim državama. Istovremeno, organizacije iz zemalja kandidatkinja ne dolaze u EFJ samo da uče od drugih, one donose vlastita iskustva i znanja te aktivno oblikuju evropske politike koje se odnose na novinarstvo i medijske slobode.

Povezanost s evropskim profesionalnim mrežama iznimno je važna i nadam se da novinari i novinarke u vašoj zemlji imaju neke benfite od ove povezanosti s Evropskom federacijom novinara te da će ta saradnja u budućnosti jačati. 

STANDARD:  Mladi novinari u državama kandidatima za članstvo u EU često traže prilike za usavršavanje, razmjenu iskustava i profesionalni razvoj. Koje mogućnosti evropski prostor otvara za novinare iz Crne Gore i koliko su važni programi razmjene, edukacije i saradnje za budućnost novinarstva?

SEVER: Evropski prostor nudi brojne mogućnosti za stručno usavršavanje, razmjenu iskustava, međunarodne projekte i zajedničke istraživačke priče. Takvi programi mladim novinarima omogućavaju da upoznaju različite redakcijske kulture, usvoje nove profesionalne standarde i razviju međunarodne kontakte. Evropa voli projekte koji uključuju mlade ljude, svjesna da bez njihovog uključivanja nema budućnosti, pa tako ni budućnosti novinarstva. To nije važno samo za pojedince nego i za kvalitet medija u cijeloj zemlji. Mladi novinari koji imaju priliku da uče od kolega iz različitih evropskih država donose nova znanja, nove pristupe i dodatno jačaju profesionalne standarde u svojim redakcijama, a iz iskustva Hrvatske znam da članstvo u EU donosi zaista mnoge prilike, lakše je uključiti se u velike programe i jačati saradnju. U EFJ takođe pokušavamo jačati tu mrežu i povezati mlade novinare koji su uključeni u rad naših članica. 

NOVINARI VIŠE NISU PREPUŠTENI SAMO ONIMA KOJI NA NJIH VRŠE PRITISAK

STANDARD:  Kada biste građanima Crne Gore koji evropske integracije još doživljavaju kao udaljen politički proces morali objasniti jednu konkretnu korist koju evropski standardi donose u oblasti medija i informisanja, šta biste izdvojili kao najvažniju promjenu?

SEVER: Smatram da je najveća vrijednost članstva u Evropskoj uniji to što novinari, njihove organizacije i građani više nisu prepušteni isključivo svojim nacionalnim institucijama. Kada su upravo nosioci političke moći izvor pritisaka na medije ili ne sprovode zakone koji bi trebalo da štite slobodu medija, važno je imati evropski nivo kojem se može obratiti i na kojem se može tražiti zaštita i odgovornost.

Naravno, ni Evropska unija nije savršena i ,kao što sam napomenula, često kritikujemo činjenicu da njeni mehanizmi nisu dovoljno snažni. Međutim, posljednjih godina razvijeni su novi evropski instrumenti od Evropskog akta o slobodi medija (EMFA), Direktive protiv strateških tužbi usmjerenih na gušenje javnog djelovanja (anti-SLAPP), do mehanizama praćenja vladavine prava i mogućnosti pokretanja postupaka protiv država koje ne poštuju evropsko zakonodavstvo. Sve to znači da nacionalne vlade više nisu jedini arbitar kada je riječ o zaštiti medijskih sloboda.

To ne znači da će Brisel riješiti svaki problem. Ali znači da novinari više nisu zatvoreni u sistemu u kojem se moraju žaliti upravo onima koji na njih vrše pritisak ili ignorišu svoje obaveze. Postoji dodatni nivo odgovornosti, međunarodna solidarnost i mogućnost da se kršenja medijskih sloboda internacionalizuju. Iskustvo pokazuje da je upravo taj vanjski pritisak često bio presudan da bi nacionalne vlasti počele ozbiljnije sprovoditi reforme ili poštovati sopstvene zakone. To nije samo korist za novinare. To je korist za svakog građanina, jer nezavisni mediji mogu postojati samo ako postoje institucije koje ih štite i ako postoji mogućnost da se od donosilaca odluka traži odgovornost i na nacionalnom i na evropskom nivou.

Dodala bih da je povezivanje na evropskom nivou danas važnije nego ikad, jer odgovore na najveće izazove s kojima se suočava novinarstvo više nije moguće tražiti unutar granica pojedinačnih država. Digitalno okruženje, ubrzani razvoj vještačke inteligencije, sve veća koncentracija moći velikih digitalnih platformi, širenje dezinformacija i pitanje ekonomske održivosti medija zajednički su izazovi za cijelu Evropu i zahtijevaju zajednička evropska rješenja.

Zato je važno da se proces evropskih integracija ne posmatra samo kroz usklađivanje zakonodavstva, nego i kroz aktivno učešće u zajednici koja razvija politike i mehanizme za zaštitu kvalitetnog i nezavisnog novinarstva. Bez slobodnih i profesionalnih medija nema kvalitetne demokratije, a najveću korist od toga imaju građani koji imaju pravo na pouzdane i vjerodostojne informacije.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.