Ukoliko na poslu doživljavate šikaniranje, uvrede ili vam možda nadređeni upućuje sekusualno konotirane komentare, vi ste žrtva mobinga. Upravo ovakve ili slične neprijatnosti na radnom mjestu prijavilo je 14 osoba je Upravi za insepkcijske poslove.

Od 14 prijava koje su se odnosile na mobing, kako je Standardu saopšteno u Upravi za inspekcijske poslove, devet su podnijeli muškarci, a pet žene.

“Inspekcija rada je utvrdila nepravilnost u 9 slučajeva u dijelu nepoštovanja zakonske procedure za zaštitu od mobinga kod poslodavca (neodređivanje posrednika za vođenje postupka kod poslodavca; neobavještavanje zaposlenih o prepoznavanju, postupku i načinu zaštite od mobinga), koje su otklonjene po ukazivanju inspektora. U ostalim slučajevima nijesu konstatovane nepravilnosti iz nadležnosti Inspekcije rada, koja se ne bavi utvrđivanjem radnji i ponašanja koja imaju obilježja mobinga, pa su podnosioci inicijativa upućivani na sudsku zaštitu ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na Zaštitnika ljudskih prava i sloboda”, objasnili su nam u Upravi za inspekcijske poslove.

U svim sličajevima gdje je utvrđeno da nijesu ispoštovane odredbe koje se odnose na zaštitu zaposlenih od mobinga kod poslodavca, kako dodaju u Upravi za inspekcijske poslove, isti su kažnjeni prekršajnim nalogom na licu mjesta, shodno Zakonu o zabrani zlostavljanja na radu.

Kada je u pitanju 2019. godina za sada je prijavljen jedan slučaj mobinga.

“Prijavu je donijela žena, a u njoj je navedeno neprimjereno verbalno ponašanje poslodavca prema zaposlenoj, u vezi sa raspodjelom poslova među zaposlenim i prostornim rasporedom izvršilaca (kancelarije). Nijesu utvrđene povrede prava iz radnog odnosa, ali je poslodavac kažnjen zbog toga što nije obezbijedio zaštitu mobingovanog lica na način što nije odredio posrednika za rješavanje ovih sporova na nivou firme”, ističu u Upravi za inspekcijske poslove.

Napominju i da inspektori nijesu ovlašćeni da vode postupak ispitivanja .

“Treba napomenuti da inspektori rada nijesu ovlašćeni da vode postupak ispitivanja da li u radnjama i ponašanju potencijalnog mobera (to može biti poslodavac, ali i drugi zaposleni) postoje elementi mobinga, jer se to utvrđuje u postupku kod poslodavca (a potom na sudu ili pred Agencijom), pri čemu inspektor preduzima mjere samo u cilju stvaranja zakonske pretpostavke, odnosno uslova, za vođenje takvog postupka kod poslodavca, u skladu sa Zakonom o sprečavanju zlostavljanja na radu”, kazali su nam u Upravi za inspekcijske poslove.

Šta je mobing?

Mobing je definisan Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu – to je svako aktivno ili pasivno ponašanje na radu ili u vezi sa radom prema zaposlenom ili grupi zaposlenih, koje se ponavlja, a koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor.

Izvršiocem mobinga smatra se poslodavac sa svojstvom fizičkog lica, odgovorno lice kod poslodavca sa svojstvom pravnog lica, zaposleni ili grupa zaposlenih kod poslodavca ili treće lice sa kojim zaposleni ili poslodavac dolazi u kontakt prilikom obavljanja poslova na radnom mjestu.

Kazne

Poslodavac se može kazniti u skladu sa Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu, ukoliko nije ispoštovao odredbe koje se odnose na ispunjenje uslova za zaštitu zaposlenog od mobinga na radu (nesprovođenje preventivnih mjera; neodređivanje posrednika za vođenje postupka kod poslodavca; neobavještavanje zaposlenih o prepoznavanju, postupku i načinu zaštite od mobinga…)

“Zakonom su predviđene novčane kazne i to za pravno lice od 500 do 10.000 eura, za odgovorno lice od 100 do 1.500 eura i za preduzetnika od 500 do 3.000 eura”.

N.D.L.