Video
Predsjednica Sindikata doktora medncine Milena Popović Samardžić kazala je za Dan da ministar zdravlja Kenan Hrapović treba da saopšti javnosti da li Klinički centar i koliko drugih ustanova ima upotrebnu dozvolu i zbog čega se ljekarke na specijalizaciji diskriminišu.
Preporučeno
Ona ističe da je veliki problem bolnica to što Vlada godinama ne ulaže dovoljna sredstva za nabavku opreme i usavršavnje kadra. Popović Samarcić upozorava da Crna Gora najmanje ulaže u liječenje građana od svih država Evrope (pet odsto BDP), dok su preopruke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 6,8 procenata za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema. Predsjednica Sindikata doktora medicine smatra da bi svake godine budžet za tu oblast trebalo da bude veći za 100 miliona eura, odnosno da je od osamostaljenja 2006. godine, zdravstveni sistem uskraćen za oko milijardu eura, sa kojima bi se omogućila nabavka opreme i angažovanje stručnjaka.
“Ministar Hrapović svoje radno mjesto, očigledno, doživljava kao koncesiju za zapošljavanje u partijske svrhe i trošenje novca iz drugog najvećeg fonda u državi. Umjesto da rješava probleme sa kojima se suočavamo, Hrapović nas sada pokušava podijeliti po partijskom, nacionalnom i vjerskom osnovu. Neka ministar kaže javnosti koliko crnogorskih javnih zdravstvenih ustanova ima upotrebnu dozvolu? Ima li je Klinički centar? Neka objasni zašto u bolnicama na brojnim odjeljenjima nema ljekara ili ima po jedan i zašto brojna odjeljenja zavise isključivo od ljekara sa strane kada se na birou rada nalazi 100 ljekara. Neka objasni zašto hirurge postavlja za direktore domova zdravlja i kako to da direktori imaju i do tri puta veće plate nego njihove kolege. Neka objasni kako to da u 21. vijeku imamo polnu diskriminaciju pri dodjeli specijalizacija jer se mlada doktorka nalazi u “reproduktivnom periodu? Neka objasni zašto se u zdravstvenim ustanovama povlače specijalizacije da ih ne bi dobili kandidati kojima nije unaprijed namijenjena? Neka objasni zašto su članovi Sindikata doktora medicine diskriminisani pri dodjeli stanova? Neka kaže sa koliko prekovremenih časova direktor zdravstvene ustanove može prinuditi ljekara da radi. Niske zarade stvorile su ogromno nezadovoljstvo kod ljekara što za posledicu ima odliv najboljeg kadra iz javnog sektora i gubitak motivacije u svakodnevnom radu. Kao društvo sa najnižim brojem ljekara po glavi stanovnika sebi ne možemo dozvoliti nezadovoljnog, nedovoljno plaćenog i obespravljenog ljekara i to treba da bude prioritet svake vlade”, ističe Popović Samardžić.
Ona navodi da decenijama unazad vodimo lošu zdravstvenu politiku, jer Vlada donosi brojne strateške planove koje ni sama ne poštuje.
“Otužno je slušati crnogorske političare kako pričaju o nabavci “najsavremenije opreme dok otvaraju par toaleta ili proslavljaju postavljanje nove stolarije u zdravstvenim ustanovama, finansirane iz donacija. Ovo znači da ne samo da nije istina, kako to tvrde naši političari, da izdvajamo “značajna sredstava za zdravlje građana, već su ta izdvajanja značajno manja u odnosu na države istočne Evrope, a dvostruko manja u odnosu na zemlje EU, odnosno jasno je da zdravlje građana ni sledeće godine neće biti prioritet Vlade”, kaže Popović Samardžić.
Propalo pet nacionalnih planova
Popović Samardžić ističe da bi prvi norak na ozdravljenju zdraastva morao biti donošenje dugoročnog nacionalnog plana kojim bi se prepoznali zatečeni problemi, ponudila rješenja za njihovo prevazilaženje i predložili rokovi u kojima se određene aktivnosti moraju sprovesti.
Svjedoci smo da je u poslednje dvije decenije propalo najmanje pet nacionalnih planova za vrijeme mandata tri različita ministra što se negativno odrazilo na kvalitet zdravstvene zaštite kaže Popović Samardžić.
