“Pretpostavljamo da su podaci tačni. Vidimo istinsko zalaganje ministarstva da se nedostatak sestara nadomjesti jer su konkursi stalno otvoreni. Statistički gledano podatak je pozitivan, ali u praksi se primjećuje ozbiljan nedostatak kadra na određenim klinikama, tako da radna popunjenost nije ista u svim organizacionim jedinicama”, kaže Milićević.

U nedavnoj objavi o kadrovskim kretanjima KCCG je naveo da je 140 medicinskih sestara/tehničara primljeno, a 73 je otišlo. Neto saldo je, dakle, pozitivan, ali KCCG nije objavio podatke za nemedicinski kadar, koji takođe utiče na funkcionisanje klinika.

Milićević je rekao da Sindikat slobodnih radnika Kliničkog centra ima više od 400
članova u KC i jedini je nezavisan sindikat.

“Prepoznati smo kao organizacija koja se od svog osnivanja kontinuirano bori za
veća prava i materijalni položaj zaposlenih u Kliničkom centru i koji je u posljednjih pet godina često bila na meti menadžmenta. Sindikat, koji je uvijek objavljivao razne anomalije u funkcionisanju KC i za to platio veliku cijenu,
otpuštanjem s posla svojih lidera i članova i koji izgleda smeta svakoj vlasti i svakom rukovodstvu”, rekao je Milićević.

Iskustvo se ne može nadomjestiti “svježim” ugovorima

Povezani članci

Društvo

Spajić i Šimun ćute, najavljeni novi protesti od septembra

Društvo

Uloga medicinskih sestara i tehničara ključna u očuvanju zdravlja

Društvo

Medicinskim sestrama i tehničarima u KCCG plate uvećati za 10 odsto

Sindikat ukazuje da je unutrašnja migracija kadra mala, te da se “rupe”
popunjavaju novim zapošljavanjima – što ne rješava ključni problem: odlazak
iskusnih sestara i tehničara.

“Odlazak iskusnih ne može nadomjestiti zaposlenje kadra s tek završenom školom. Sestru ili tehničara s višedecenijskim iskustvom ne može zamijeniti niko – to su godine prakse, rutina, samostalnost u donošenju odluka u urgenciji ili hospitalizaciji”, kaže Milićević.

Na pitanje koliko zapravo nedostaje srednjeg medicinskog kadra, Milićević
odgovara da nedostaje dovoljno da se popune sistematizovana rješenja, ali je
dodatni problem što na Birou rada nema dovoljno sestara i tehničara.

“Povećanjem obima posla u javnim i privatnim ustanovama došli smo u situaciju da je srednji medicinski kadar postao deficitaran”, kaže Milićević.

Degradiran status i plata na nivou minimalca

Posebnu kritiku sindikat usmjerava na položaj sestrinskog kadra.

“Položaj je degradirajući. To je najuniženija stručna profesija u državi, najmanje plaćena, na nivou minimalca – porazna istina. Ne čudi odlazak iskusnih u privatne klinike, a odgovorne institucije nijesu obezbijedile mjere da se taj odliv zaustavi. Odlaskom iskustva odlazi i kvalitet zdravstvene usluge, što se ne može nadomjestiti kvantitetom brojki”, kaže za Standard predsjednik Sindikata
Milićević.

Utrka za diplomama, upozorenje za javno zdravstvo

Prema Milićeviću, promjene sistematizacija u protekloj deceniji favorizovale su pozicije sa visokom školom, pa su mnoge srednje medicinske sestre “panično” uz rad upisivale višu školu kako bi zadržale radna mjesta. Time su, kaže, stvorene sumnje u dio diploma, što je bacilo nepravednu sumnju na sve medicinske sestre.

“Taj narativ ne odgovara stvarnosti. Sestre rade težak, stresan i odgovoran posao i zaslužuju tretman koji to reflektuje”, jasan je Milićević.

Sindikat kao prvi uslov navodi povećanje zarada.

“Plate moraju biti na nivou dostojanstva profesije, da bi sestra ili tehničar radio s
elanom i istinskim zalaganjem, znajući unaprijed da je posao dobro plaćen”, kaže
Milićević.

Ako se materijalni položaj ne popravi, a privatni sektor nastavi da raste, javno
zdravstvo će “postati socijalna kategorija”, upozorava sindikat.

“Sa otvaranjem novih privatnih bolnica i klinika, KCCG može izgubiti trku za
kadrom, iako je jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu Crne Gore”,
kaže na kraju predsjednik Sindikata slobodnih radnika Željko Milićević.