Video
Potpredsjednik SMCG Radomir Kračković osvrnuo se na dvogodišnju primjenu novih Zakona o medija i Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore.
„I pored izmjena medijskih zakona od 2020. godine, stanje slobode medija u Crnoj Gori i dalje karakterišu brojni problemi koji se po našem mišljenju prvenstveno ogledaju u lošem materijalnom položaju novinara i medijskih radnika. I pored povećanja plata tokom prošle godine, novinari i medijski radnici su bili generalno preopterećeni tokom epidemije kovida i rijetki su mediji koji su nagradili njihov veliki trud tokom tog perioda. Takođe, prekovremeni rad se uglavnom ne plaća a mnogi novinari i medijski radnici prinuđeni su da rade dodatne poslove. Generalno, prosječna plata novinara i medijskih radnika ne odražava njihov značaj kao profesije. Tome svakako doprinosi i činjenica da imamo preko 200 medija u državi, pa je ogromna konkurencija a ne može biti puno novca baš za sve“, poručio je Kračković.
On je kazao da je izmjenama Zakona o medijima, na insistiranje Sindikata medija, unaprijeđena autonomija novinara unutar redakcija usvajanjem rješenja da im ne smije biti mijenjan tekst/prilog bez njihove saglasnosti, da imaju pravo da odbiju da urade sadržaj koji je u suprotnosti sa etičkim načelima, da imaju pravo na slobodu izražavanja mišljenja, bez straha da im zbog toga može prestati radni odnos.
„Jedna od glavnih novina bila je obaveza da se javno objavljuju podaci o oglašavanju državnih organa u medijima. Nakon dvije godine možemo reći da su rezultati polovični. Ministarstvo zaduženo za medije za 2021. godinu nije uspjelo da dobije sve potrebne podatke od javnih ustanova, jer se čak 81 odsto institucija oglušilo o ovu zakonsku obavezu i nije poslalo podatke kojim su medijima i koliko novca uplatili za oglašavanje. Nije nam poznato šta je resorno ministarstvo učinilo ovim povodom“, rekao je Kračković.
On je podsjetio da je Zakonom o medijima osnovan Fond za podsticanje medijskog pluralizma iz kog se privatnim medijima dijeli novac iz budžeta za razne medijske sadržaje koji su u javnom interesu.
„Prva raspodjela Fonda pokazala je potrebu za dodatnim preciziranjima. Neophodno je podzakonskim aktima kreirati mjerljive kriterijume za dodjelu novca, unaprijediti sistem monitoringa i pobrinuti se da dodijenjeni novac zaista bude utrošen u povećanje pluralizma medijskog sadržaja. Budući da je riječ o državnom novcu, neophodno je povećati i transparentnost tokom svih faza postupka. Medijskom strategijom predviđeno je značajno povećanje budžeta Fonda pa će potreba za kontrolom tu biti još veća“, naglasio je on.
Kada je riječ o primjeni novog Zakona o RTCG, Kračković je rekao da fokus bio na praćenju primjene novog sistema samoregulacije – Ombudsmana, i naglasio da je potrebno jačanje njegove nezavisnosti u radu.
„Ono što nas posebno zabrinjava jeste nespremnost države da se pozabavi ozbiljnije pitanjem opstanka lokalnih javnih emitera. SMCG je još 2019. uputio preporuke koje su predviđale značajno unapređenje finansijske održivosti ovih medija ali i jačanje nezavisnosti njihovih Savjeta. Ti predlozi postali su dio Nacrta zakona o AVM uslugama. Međutim, od tada nije učinjeno ništa. Situacija u pojedinim lokalnim javnim emiterima je katastrofalna, nekim našim kolegama plate kasne i do 15 mjeseci, nemaju osnovne uslove za rad, gomilaju se dugovi za poreze i doprinose a u međuvremenu se otvaraju novi lokalni emiteri. Država mora da povede više računa o ovim medijima koje inače osnivaju opštine a koji zapošljavaju više od 350 ljudi i trebalo bi da budu važan faktor informisanja na lokalnom nivou“.
Kračković je rekao da je SMCG aktivno učestvovao u izradi prve Medijske strategije 2022-2026, koja je prvi Vladin dokument koji ozbiljnije i šire analizira stanje slobode medija u državi.
„I u njoj stoji da su zarade novinara u Crnoj Gori na niskom nivou, da postoji nedostatak istraživačkog novinarstva i tema od javnog interesa u izvornoj produkciji medija, te da postoji opasnost da mediji budu zloupotrijebljeni kao “oglasne table” političkih i drugih centara moći. Predlog strategije je utvrđen u aprilu kada je organizovana javna rasprava, ali šta se desilo posle toga nije poznato jer članovi radne grupe nijesu upoznati sa daljim radom. Nije poznato da li su eksperti Savjeta Evrope dali svoj stav i ako jesu kakav je“, kazao je Kračković.
Advokat Mirko Bošković, koji je i saradnik SMCG u servisu besplatne pravne pomoći, podsjetio je da je Parlament krajem 2021. godine jednoglasno usvojio izmjene Krivičnog zakonika, kojima se pojačava krivično pravna zaštita zaposlenih u medijima.
On je podsjetio da u slučaju krivičnih djela: teško ubistvo, teška tjelesna povreda, prinuda, ugrožavanje sigurnosti i sprječavanje štampanja i emitovanja, predviđene strožije sankcije. Izmjene su uslijedile kao odgovor na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava, koju su podržale sedam NVO koje se bore za slobodu medija i unapređenje položaja zaposlenih.
„Dva su slučaja za sad kvalifikovana po novim odredbama Krivičnog zakonika, i oba za krivično djelo prinuda. Postupci su u toku, jedan je kod tužioca a za drugi je počelo suđenje“, istakao je Bošković. Bošković je kazao da je propisivanje krivičnih djela poslednja mjera zaštite bezbjednosti novinara, te da je osnovna funkcija prevencija budućih napada na novinare i druge medijske radnike.
Tokom diskusije predstavnici političkih partija su dali podršku zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara, te ukazali na potrebu zajedničkog djelovanja u cilju unapređenja medijskog zakonodavstva.
Portparol SD Nikola Zirojević kazao je da je njegov utisak da je napada sve više, ali da prolaze uz blage reakcije iz civilnog sektora.
“Nažalost, kada govorimo o bezbjednosti novinara napravili smo ne jedan, nego nekoliko koraka unazad”, poručio je Zirojević.
Poslanik Demokratskog fronta, Nikola Bajčetić, poručio je da je suština u političkoj volji te da se politička nestabilnost odražava na slobodu medija. Potencirao je problem “botovskih medija” sa kojima se suočavaju brojne društvene zajednice, kao i hiperinflaciju medija. Poslanica koalicije “Crno na bijelo” Božena Jelušić smatra da su botovi vrste političkog uticaja i da treba uvidjeti da li postoji mogućnost da se to pitanje riješi.
Mirko Stanić, šef medijskog tima SDP-a, upozorio je da je kritički odnos medija prema najvećim nosiocima državne vlasti “djelotvoran za demokratiju”, te da ne smije biti predmet targetiranja od strane javnih zvaničnika.
Predstavnik DNP-a Nemanja Baošić kazao je da bi rješenje moglo biti u strožoj kaznenoj politici i pozvao predstavnike medijske zajednice da “svi zajedno doprinesemo mnogo boljem položaju medijskih radnika”.
Direktor Medija centra Goran Đurović kazao je da je problem sa primjenom Krivičnog zakonika to što ni u Zakonu o medijima nije definisano ko je novinar. Pozvao je na profesionalizam struke i uspostavljanje efikasnog samoregulatornog mehanizma.
“Veliki broj medija ne znači i medijski pluralizam, nego je pitanje kakav sadržaj ti mediji proizvode”, poručio je Đurović.
Amina Murić iz NVO Građanska alijansa ocijenila je da je potrebna veća solidarnost između civilnog sektora, medija i medijskih radnika kada je u pitanju poboljšanje statusa medijskih radnika.
Preporučeno
Okrugli sto je dio projekta „Unapređenje dijaloga između novinarskih udruženja i parlamenata na Zapadnom Balkanu za snažniji civilni sektor“ koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), a implementira Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN).
