Sistem da pruži adekvatniji odgovor na vršnjačko nasilje

Svi akteri društva moraju preuzeti odgovornost i reagovati na vršnjačko nasilje i na njegove naznake, u cilju pružanja efikasnijeg rješenje tog problema, koje će biti dostupno svoj djeci i roditeljima. To je poručeno na promociji zbirke priča crnogorskih srednjoškolaca na temu vršnjačkog nasilja „Imaj u vidu”, koja je rezultat istoimenog projekta, a koji je realizovala nevladina organizacija (NVO) TNT, u parnerstvu sa NVO Kuća.

Izvršni direktor NVO Savez za djecu i mlade „Kuća”, Pavić Radović, kazao je da je na nagradni konkurs pristiglo 68 priča na temu vršnjačkog nasilja, od čega su, kako je objasnio, odabrane 23, koje čine zbirku „Imaj u vidu”.

„Kada smo se uhvatili u koštac sa projektom nijesmo znali da stvari postoje u tolikoj mjeri i da ih naši srednjoškolci doživljavaju na takav način. Naš utisak je da doživljavaju vršnjačko nasilje mnogo ozbiljnije, emotivnije i poprilično tragičnije nego svi mi, koji bi trebalo da slušamo“, ocijenio je Radović.

On je kazao da veliki broj priča pokazuje na koji način mladi u Crnoj Gori doživljavaju pojavu vršnjačkog nasilja.

„Veliki broj tih priča ima snažne motive, tretira snažne probleme i veliki broj njih ima tragičan kraj, što nam govori o načinu na koji srednjoškolci percipiraju vršnjačko nasilje, odnosno u šta može da se izrodi“, rekao je Radović.

Govoreći o predstavi „Lutka“, Radović je pojasnio da je rađena po motivima iz zbirke priča „Imaj u vidu“.

„Trudili smo se da žanrovski, tematski prilagodimo te priče kako bi bile zanimljve, ali namjera nam je bila da zbirkom i samom predstavom naglasimo i da prikažimo kako srednjoškolci, odnosno oni kojih se to najviše tiče, doživljavaju cijeli problem vršnjačkog nasilja. Motivi su uzeti samo kao osnova, a u predstavi je to prikazano na eksplicitniji i direktniji način“, naveo je Radović.

U cilju dobijanja što realnije slike vršnjačkog nasilja, Radović je pojasnio da su glumci sami razvijali tekst za predstavu.

Projektom je predvidjeno, kako je kazao, da nakon premijere predstave „Lutka“ i promocije zbirke „Imaj u vidu“, bude organizovano do pet izvođenja.

„Naredno izvođenje biće u Gimnaziji Slobodan Škerović u četvrtak u 19 sati, a sat prije toga biće upriličena promocija zbirke. Zatim smo planirali organizovanje promocije i izvođenje predstave u Danilovgradu, Nikšiću, kao i u Centru za djecu i mlade Ljubović. Nadamo se da ćemo tokom svih ovih pet izvođenja uspjeti i da prikupimo sredstva prodajom same zbirke, kako bismo taj novac ponovo uložili u štampanje novog tiraža zbirki i izvođenje predstave u onim krajevima Crne Gore u kojima su ovakve stvari manje dostupne“, kazao je Radović.

Zamjenica Ombudsmana za oblast prava djece, mladih i socijalno staranje, Snežana Mijušković, poručila je da je neophodno više promišljanja o temi vršnjačkog nasilja u cilju pružanja boljeg rješenja.

“Vjerujem da će, ukoliko bude više onih koji se bave ovim problemom, i odgovor biti adekvatniji i mnogo uspješniji”, istakla je Mijušković.

Ona je podsjetila da se ove godine obilježava 30 godina od usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta i da su ti standardi upravo težnja i briga Crne Gore.

“To je uvijek dobra prilika da se prisjetimo ili odgovorimo na pitanja odakle smo krenuli i gdje se trenutno nalazimo. Naša institucija se bavi svakodnevno sa problemom nasilja, bilo da se radi o inicijativama koje dobijamo kao pritužbe učenika, roditelja, ponekad samih nastavnika, bilo da se radi o predmetima koje samoinicijativno formiramo ili se bavimo nekim našim istraživanjima ili organizacijom različitih skupova na kojima se govori o nasilju”, kazala je Mijušković.

Ona je kazala da se društveno-negativne pojave nikada ne mogu iskorijeniti u potpunosti, ali je neophodno, kako je istakla, držati ih pod kontrolom kako ne bi eskalirale.

“Suština postavljanja sistema jeste da uvijek postoji adekvatan odgovor, da bude dostupan svoj djeci, njihovim roditeljima i nastavnicima i da se pojava negativnog ponašanja kod djece, odnosno u ovom slučaju vršnjačkog nasilja, drži pod kontrolom”, navela je Mijušković.

Ona je poručila da je potrebna konstantna edukacija o toj temi, a da mediji umaju ključnu ulogu jer mogu, kako je pojasnila, pomoći i roditeljima da prepoznaju problem vršnjačkog nasilja kod djece.

Izvršna direktorka NVO “Roditelji”, Kristina Mihailović, rekla je da roditelji i odrasli često zaboravljaju da čuju stavove i mišljenja djece zbog čega, kako je ocijenla, nisu dovoljno efikasni u rješavanju pojedinih problema.

“Svi mi, kao dio sistema, počev od roditelja do nastavnika, nadležnih institucija, svih onih koji su na neki način uključeni ili ih se vršnjačko nasilje tiče, vrlo loše ili vrlo slabo reagujemo. Kada pričamo o tome koliko ima vršnjačkog nasilja, pokušavamo da ga minimalizujem u odnosu na realnu situaciju”, rekla je Mihailović.

Iako statistika nije najvažnija, Mihailović je kazala da ona pokazuje da vršnjačkog nasilja “i dalje ima dovoljno da bi trebali da se zabrinemo, kao i da postoji previše rupa u sistemu koje omogućavaju da situacija bude takva kakva jeste”.

Vršnjačko nasilje se, kako je ocijenila, ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri kao ozbiljan problem.

“Činjenica je da takav oblik nasilja zaista može da izazove ogromne probleme kod svake maloljetne osobe, posebno kod tinejdžera i osnovaca. Ali ne samo kod onih koji su žrtve nasilja, već i kod onih koji su počinioci nasilja, jer i njima treba pomoć, podrška”, istakla je Mihailović.

Ona je poručila da svi akteri društva moraju preuzeti odgovornost.

“Sve do trenutka kada svako od nas bude imao odgovornosti ne bude odgovarao u onoj situaciji kada ne preuzme mjere a do nasilja dođe, apsolutno ne možemo očekivati promjenu”, rekla je Mihailović.

Ona je ocijenila da izmjena regulative može biti pozitivan pomak koji se može očekivati u narednom periodu, a koji će podrazumijevati preuzimanje odgovornosti.

Dobitnica treće nagrade na nagradnom konkursu za kratku priču na temu vršnjačkog nasilja, Tijana Vulić, kazala je da je inspiraciju za priču pronašla u svakodnevnom životu.

“Danas je takav sistem i takvo društvo da će problem rješavati tek kada nastane, a ne kada primijetimo da se nasilje može desiti. U zbirci sam zastupljena sa dvije priče, a “Ćelija” je nagrađena, u kojoj sam pisala o ispovjesti dječaka koji je silovan jer je rekao da je gej”, pojasnila je Vulić.

Glumica u predstavi “Lutka”, Nina Račeta, navela je da nedovoljna zainteresovanost svih činioca društva predstavlja glavni problem vršnjačkog nasilja, a da predstava predstavlja kritiku društva.

“Naša predstava je osuda društva jer nije dovoljno zainteresovano za pojavu vršnjačkog nasilja. Slučajevi koji dođu do medija su najčešće slučajevi koji završe u Kliničkom centru, međutim vršnjačko nasilje nije samo to, već tu spada i svakodnevno omalovažavanja”, rekla je Račeta.

Pored nje, nagrađena je prvim mjestom autorka Ima Jarović sa pričom “Kad kroz krv proteče”, dok je drugo mjesto osvojio autor Marko Kovačević, sa pričom “Dječak koji je ćutao”.

Projekat je realizovan u okviru platforme “Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama”, koju sprovode NVO Roditelji, Juventas, Unija srednjoškolaca Crne Gore i Centra za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete, finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

 

 

Izbor: PR Centar