Video
On je na mjesnom groblju u Očinićima sa savjetnikom predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Borisom Bastijančićem i predsjednikom Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Stevanom Radunovićem položio vijenac na spomenik Žarku Marinoviću, koji je kao student prava u Beogradu tragično izgubio život na antifašističkim studentskim demonstracijama 1936. godine.
Kašćelan je kazao da je Marinović jedna od najmarkatnijih ličnosti crnogorske istorije i omladinskog slobodarskog pokreta, koji duže od osam decenija svojim djelom nadahnjuje studente s prostora bivše Jugoslavije.
„Rođen u Očinićima i okaljen teškim životom bez roditelja, Žarko je stasao u mladića kome je sloboda bila izbor, a borba za nju dužnost. Nadahnut progresivnim idejama u cetinjskoj Gimnaziji, Žarko je priču o pravdi, jednakosti, slobodi nastavio u Beogradu kao student Pravnog fakulteta, gdje je učestvovao u brojnim studentskim akcijama napredne omladine protiv tadašnjih vlasti“, podsjetio je Kašćelan.
On je kazao da je Marinovićev životni put prekinut rano, u 25. godini, te da se ove distance čini „na način kako je živio – dao je svoj život da bi zaštitio druga“.
„Vijest o Žarkovoj smrti i stradanju odjeknula je među studentima, građanima Beograda, Balkana, a posebno u njegovim Očinićima i na Cetinju. Bio je to i krupan politički događaj u tadašnjoj Crnoj Gori, koji je pokrenuo brojne proteste, među kojima i krvave Belvederske demonstracije, u junu 1936. godine.“, rekao je Kašćelan.
On je naveo da je sloboda, kao određenje, postala sinonim „za ovoga mladića koji je već 85 godina snažna inspiracija studentima, borcima za ljudska prava i svima onima koji teže boljem i pravednijem svijetu“.
„Žarko Marinović nije samo istorijska ličnost. Njegova veličina je zapravo u neprestanom učenju i podsticanju da budemo bolji i damo doprinos društvu u kojem živimo i stvaramo. Njegov primjer pokazuje da nije nemoguće prevladati teške životne okolnosti i postati ono što jesu pravi sinovi i kćeri Crne Gore, oni koji ne pristaju na podaništvo, tlačenje i ropstvo“, tvrdi Kašćelan.
On dodaje da je Marinović simbol slobodne Crne Gore, koja u sebi objedinjuje i Božićni ustanak, i Belevederske demonstracije, i trinaestojulski ustanak i 21. maj 2006. godne.
„On je simbol građanske, antifašističke Crne Gore, koja nema alternativu. Konačno, Žarko Marinović je najbolji dokaz da su studenti potencijal i snaga na koji svako društvo mora da računa. Studentski aktivizam je generator budućih lidera, jer se iz mladalačkog bunta i potrebe za promjenom rađaju ideje koje društvo mijenjaju na bolje“, ocijenio je Kašćelan.
On je istakao da je na dan Žarkove smrti, koji se obilježava i kao Dan studenata, važno kazati da se na studente i njihove organizacije ozbiljno računa i da ne smiju dozvoliti da budu oruđe u bilo čijim rukama.
„Sloboda je najljepša riječ, koja se najskuplje plaća!“, poručio je gradonačelnik Kašćelan.
Okupljenima se obratio i student Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Andrija Radović, koji je podsjetio da studenti te visokoškolske ustanove, kao što je to svojevremeno činio Marinović i njegove kolege, zahtijevaju „odbranu autonomije FCJK, koja toj instituciji omogućava nezavisnost i mišljenju i djelanju“.
On je poručio da ni studenti FCJK-a ne žele „fašizaciju svoje zemlje, kao što je nijesu željeli Žarko i njegovi drugovi“.
„Jutros smo se okupili na grobu crnogorskoga junaka, okupili oko njegove progresivne ideje i slobodne misli koja nas obavezuje da ne pokleknemo i da istrajemo u borbi za svoja studentska i građanska prava, jer su Žarko i njegovi drugovi istrajali onda kad je zavedena otvorena diktatura Aleksandra Karađorđevića i kad je zabranjivana svaka djelatnost ljevičarski opredijeljenih studenata na Univerzitetu. Podśetiću svoje kolege, studente FCJK, na riječi Viktora Igoa – Postoji jedna stvar jača od svih oružja na svijetu, a to je ideja čije vrijeme tek dolazi!“, kazao je Radović.
Preporučeno
Vjence su položIli i predstavnici Očinića i porodice Marinović, kao i studenti FCJK.
