Video
Zajedno sa suprugom Almatom Mukhamejanovim, Smailova je zatražila azil zbog političkog progona u Kazahstanu, gdje je postala meta vlasti nakon što je javno progovorila o nasilju koje je sama pretrpjela i zbog svog rada u zaštiti prava žena.
“Crna Gora mi je pružila sigurnost, ali i nadu. Zahvalna sam institucijama koje su prepoznale prijetnju po moj život, kao i svima koji su bile uz nas u najtežim trenucima”, izjavila je Smailova za Radio Slobodnu Evropa (RSE) nakon donošenja odluke o azilu.
Zaštitu u Crnoj Gori dobio je i njen suprug.
Nakon što je zbog prijetnji 2021. napustila Kazahstan, prvo je boravila u Gruziji, ali je po zahtjevu kazahstanskih vlasti spriječena da se tamo vrati.
Azil je zatim zatražila u Crnoj Gori.
Od borbe do ličnog progona
Smailova je postala poznata 2017. godine kada je osnovala fondaciju neMolchiKZ (Ne ćuti), koja je pružala pravnu i psihološku pomoć za preko 60.000 žrtava nasilja.
Pomogla je hiljadama žena, dovela do osude 315 nasilnika, a više od 200 policajaca je disciplinski kažnjeno zbog propusta. Njih 12 je osuđeno na zatvor.
Zahvaljujući njenom radu, izmijenjeno je šest zakona koji se odnose na seksualno i porodično nasilje.
Međutim, nakon što je kritikovala kazahstanske vlasti zbog korupcije i neefikasne zaštite žena i djece, protiv nje je pokrenuto osam krivičnih postupaka.
Optužena je za finansijsku prevaru i širenje dezinformacija, a donatori fonda bili su pod pritiskom da svjedoče protiv nje.
“Iskreno strahovala sam kakva će odluka biti. Znala sam koliko daleko režim može ići da me diskredituje – lažni svjedoci, montirani procesi, zastrašivanje. Sve to sam već doživjela. Bojala sam se da će se to ponoviti i ovdje, ali Crna Gora je pokazala da je istinska demokratska zemlja”, rekla je Smailova za RSE.
Dvije godine borbe iz egzila
U aprilu je privedena na saslušanje u Crnoj Gori po molbi za izručenje Kazahstana u cilju vođenja postupka zbog osnovanje sumnje da je počinila krivično djelo prevara.
Sud u Crnoj Gori naložio je oduzimanje njenog pasoša i povremeno javljanje policiji.
Uprkos neizvjesnosti u vezi sa statusom azila, Fond za zaštitu žrtava nasilja NeMolchiKZ, koji vodi Smailova, već gotovo dvije godine djeluje iz Crne Gore.
Kako je navela za RSE, od oktobra 2023. do jula 2025. tim koji broji devet članova, uprkos blokadi računa, optužbama i pritiscima, nastavio je pružati podršku žrtvama nasilja, savjetovanje i pravnu pomoć.
U tom periodu su pružili 30.000 besplatnih konsultacija, pomogli više od 2,5 hiljada žena da dobiju sudsku zaštitu, doveli do presude 72 krivična slučaja, uključujući tri protiv policajaca…
Najpoznatiji slučajevi fonda uključuju žrtve seksualnog nasilja, ubistva djece, policijsko nasilje i institucionalne propuste, o kojima su izvještavali međunarodni mediji i organizacije.
“Nastaviću da se borim za one koji nemaju glas”
Crna Gora je, navodi, pokazala da je istinska demokratska zemlja koja ne dozvoljava da pravda bude ugušena pod političkim pritiscima.
Zahvaljujući toj odluci, kaže, sada može da nastavi rad sa više snage i slobode.
“Nastavićemo da pomažemo ženama i djeci, u Kazahstanu i gdje god to bude potrebno. Imamo znanje, iskustvo i sada i sigurnost da se borimo za prava onih koji nemaju glas”.
Građanska alijansa: Odluka Crne Gore štiti ljudska prava
Iz Građanske alijanse, koja je pružila besplatnu pravnu pomoć Smailovoj i njenom suprugu kroz saradnju sa UNHCR-om, navode da su zadovoljni ishodom.
“Dinara i Almat sada mogu nastaviti život u sigurnom okruženju. Ova odluka je rezultat temeljnog pravnog rada i zajedničkog zalaganja”, izjavio je Petar Vukčević iz Građanske alijanse.
Preporučeno
U Dinarinu zaštitu stale su najveće međunarodne organizacije za ljudska prava (HRW, Equality Now, UN).
